Gallagher je istaknuo kako je pitanje Papina posjeta bilo jedno od najčešćih s kojima se susretao tijekom boravka.

„Gotovo svi koje sam sreo postavili su mi to pitanje. Moj je odgovor vrlo jednostavan: Sveti Otac taj poziv shvaća izuzetno ozbiljno“, rekao je Gallagher za Vatican Media u Krakovu prije povratka u Rim, prenosi EWNT News.

„S naše strane, nastavit ćemo proučavati potrebne uvjete kako bismo odredili pravi trenutak i najbolji način da takav posjet donese najveći mogući plod za Ukrajinu i za mir u svijetu“, dodao je.

Gallagher je proveo šest dana u Ukrajini, koja je u ratu od 2014., a od veljače 2022. izložena je ruskoj invaziji punog opsega. Tijekom boravka održao je niz političkih, institucionalnih i crkvenih sastanaka te sudjelovao u više pastoralnih događanja.

U Kijevu se 20. srpnja sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, koji je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj podršci Svete Stolice Ukrajini u jeku rata s Rusijom.

Glavni povod Gallagherova posjeta bilo je sudjelovanje na proslavi 35. obljetnice obnove struktura Katoličke Crkve latinskog obreda u marijanskom svetištu u Berdičivu, gdje se 19. srpnja okupilo više tisuća vjernika.

Gallagher je naglasio kako su ukrajinske vlasti izrazile duboku zahvalnost na potpori Rima.

„Na sastancima s predstavnicima vlasti naišli smo na duboku zahvalnost za apela i riječi Svetoga Oca, što nam daje dodatni poticaj. Osjećaju se podržanima bliskošću koju je najprije pokazivao papa Franjo, a sada i papa Leon. To potiče Svetu Stolicu da obnovi svoju predanost dijalogu s međunarodnom zajednicom i ruskim vlastima te nastavi s humanitarnim nastojanjima – poput misije povjerene kard. Matteu Mariji Zuppiju, koji i dalje radi na povratku djece, zarobljenika i civila“, kazao je.

„Tijekom proteklih dana vidio sam veliku odlučnost ukrajinske strane da radi u tom smjeru. Teško mi je reći može li se to ostvariti u bliskoj budućnosti, ali moramo nastaviti nastojati“, izjavio je dodajući kako, istodobno, kao što je uočljivo u svetištu u Berdičivu, i na što podsjeća povijest tog iznimnog mjesta marijanskog štovanja, poznatog po mnogim ozdravljenjima, „nikada ne smijemo isključiti mogućnost čuda“.

Osvrnuo se zatim i na osobne dojmove s misije, ističući kako je za njegova ovo bilo izuzetno pozitivno iskustvo: „Osim logističkog napora i dugog putovanja do Ukrajine, ovo mi je omogućilo da vlastitim rukama dodirnem stvarnost današnjeg svijeta. Moramo imati na umu da ne žive svi onako kako živimo mi u Italiji ili u mojoj rodnoj Engleskoj. U našem svijetu danas postoji mračna i zabrinjavajuća stvarnost. Ne smijemo odustati. Na svoj način, i mi smo pozvani dati svoj doprinos, koristeći sredstva koja su nam na raspolaganju, kako bismo gradili mir.“

Gallagherov posjet uslijedio je nakon druge misije kardinala Mattea Marije Zuppija u Ukrajini u svojstvu posebnog izaslanika pape Leona XIV.

Nadbiskup Bologne završio je četverodnevne sastanke u Lavovu i Kijevu usmjerene na razmjenu zarobljenika, povratak ukrajinske djece odvedene u Rusiju te dostavu humanitarne pomoći.

Zuppi se sastao s civilnim i vjerskim vlastima, dužnosnicima odgovornima za razmjenu zarobljenika te obiteljima zarobljenih vojnika i civila u Rusiji.

Među ključnim susretima bio je i onaj s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom, koji je zahvalio Svetoj Stolici na humanitarnim naporima i zatražio potporu u postizanju sveobuhvatnog i trajnog mira.

Sibiha je također izrazio zabrinutost Kijeva zbog civila zatočenih na ruskom području te pozvao na otvaranje humanitarnog koridora kako bi se pomoglo tisućama ljudi u okupiranim naseljima Oleški i Hola Pristanj u Hersonskoj oblasti.

Pitanje zarobljenika bilo je u središtu misije. Razmatrani prijedlozi uključuju mogućnost sveobuhvatne razmjene ratnih zarobljenika, nastavak potrage za nestalim osobama te mjere za olakšavanje povratka civila.

Sugovornici su razgovarali i o problemu ukrajinske djece koja su ilegalno odvedena u Rusiju – pitanju u koje je Sveta Stolica godinama uključena kroz diplomatske i humanitarne inicijative.

Jedna od tema bila je i zaštita Kijevo-pečerske lavre, spomenika pod zaštitom UNESCO-a koji je nedavno oštećen u ratnim napadima, a čiju očuvanost i obnovu ukrajinske vlasti smatraju prioritetom.

Podsjetimo, papa Leon XIV. primio je više službenih poziva da posjeti Ukrajinu, a Zelenski je taj poziv ponovio i tijekom telefonskog razgovora na Veliki petak. Sveti je Otac tada izrazio bliskost s ukrajinskim narodom u patnjama uzrokovanim ratom te naglasio hitnost pružanja humanitarne pomoći. Također je izrazio nadu u prestanak neprijateljstava te postizanje pravednog i trajnog mira s Rusijom.

J.M., KT