U bogoslužnom prostoru, koji ostaje kao trajni podsjetnik na prisutnost Hrvata u Svetoj zemlji, a blagoslovljen je 1. ožujka, svetu misu predslavio je vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić, uz suslavlje splitsko-makarskog nadbiskupa u miru mons. Marina Barišića i koncelebraciju 20 svećenika.

Visoki standardi

Uvodeći u euharistiju mons. Vukšić je podsjetio kako je svaka misa prigoda svoj život usporediti sa životom svetaca i blaženika. "Postavljen je vrlo visok standard za sve narode koji budu željeli graditi slično u okolini… To je jedan oblik standarda koji je ovdje postavljen, a drugi za nas vjernike još važniji, jest onaj duhovni koji su postavili naši blaženici i svetci. Molimo ih da nas blagoslove kako bismo mogli doseći razinu svetosti nasljedujući njihove primjere“, potaknuo je nadbiskup Tomo.

Nije kraj nego novi početak

Prigodnu propovijed uputio je mons. Barišić koji je toga dana slavio i svoj imendan – Sv. Marina, mučenika iz prvih kršćanskih vremena. Najprije je posvijestio smisao hodočašća: ugrađivanje riječi Božje u svoj život na temelju posjeta svetim mjestima. Potom je podsjetio na sedam dana konkretnoga putovanja hrvatskih hodočasnika koji su u Svetu zemlju stigli 25. ožujka, naglasivši kako je to uvod za novi pogled i pristup riječi Božjoj. Tu je misao ilustrirao primjerom jednoga svećenika iz Latvije koji je u vrijeme komunističke diktature SSSR-a, uhićen zbog posjedovanja Biblije; i kada su ga prisilili da pogazi Sveto pismo, on je kleknuo ispred Biblije i poljubio je te za to dobio deset godina robije; kada je izišavši iz zatvora prvi put slavio misu s narodom učinio je isto: podigao i poljubio Sveto pismo što je bila veća poruka od svih riječi.

„I nama je potrebna naša nova vizija riječi Božje u našem životu, jer ta riječ je doista testament ljubavi“, istaknuo je mons. Barišić te uputio na simboliku suvenira koje su hodočasnici kupovali, ali još i više od toga na svjedočanstvo osobne promjene. „Gdje ćemo naći Gospodina? To je nova dioptrija koja dolazi od ovog nadahnuća i snage riječi Božje… Gospodin je prisutan u braći i sestrama. Imati ovaj pogled znači živjeti svoju vjeru u svakodnevici. Isus želi izići iz tabernakula u našu stvarnost, a to može preko naših misli, riječi, djela, razuma, slobode i volje. Ući u ovu dimenziju, znači imati dinamiku ovog testamenta ljubavi Božje koja određuje i naš život“, kazao je nadbiskup Marin te završno poručio kako zahvalno misno slavlje nije kraj nego svršetak – „jer svršetak uključuje i svrhu, a svrha ovog našeg hodočašća je ispred nas. Tako da je ovaj svršetak ujedno i početak nove varijante nas kao vjernika“.

Naposlijetku je u ozračju slavlja mise u kapeli Hrvatskih svetaca i blaženika, zamolio kako te Božje ugodnike tri stvari: „da se sretno vratimo u domovinu; da nas prate u zemaljskom putu u odrastanju u vjeri; i da nas oni svojim primjerom i zagovorom prate da se i mi možemo pridružiti njima u nebeskoj slavi.“

Što je sljedeće?

Na kraju svete mise nazočnima se obratio idejni začetnik projekta izgradnje kapele i dugogodišnji vodič u Svetoj zemlji fra Tomislav Glavnik uputivši riječi zahvale svima koji su u tom procesu pomogli te predstavio likove koji su prikazani na zidovima kapele. Kao znak zahvale i priznanja darovao je potom krunicu hodočasniku Matiji Tavri iz Njemačke, porijeklom iz Grubišnog polja, što se cijelim putem brinuo za Mariju koja je u Svetu zemlju došla u invalidskim kolicima, a nikad se prije nisu poznavali. Također, zahvalu je uputio i Miji Matiću, Hrvatu iz Njemačke, koji je financijski značajno podržao uređenje interijera kapele. Najavio je i postavljanje kamena tj. ploče s tekstom Blaženstava na hrvatskom jeziku na Brdu Blaženstava te predložio da to bude plod ovoga hodočašća.

Od Marina do Marina

Podsjećanja radi valja kazati da je blagoslov početka radova kapele Hrvatskih svetaca i blaženika 22. svibnja 2022. obavio tadašnji splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a završeni su bili nakon dvije godine – 23. srpnja 2024. Za uređenje bogoslužnog prostora zaslužan je akademski kipar Ilija Skočibušić.

Inače, ovo hodočašće Hrvata iz Hrvatske, BiH i inozemstva, bio je prvi dolazak veće, bilo hodočasničke, bilo turističke, skupine u Svetu zemlju, nakon početka rata 7. listopada 2023. Stoga i ne čudi da ih je lokalno stanovništvo, na osobit način u Betlehemu, iznimno radosno i zahvalno dočekalo poručivši neka prenesu iskustvo kako je, unatoč svemu, ovo prostor u koji je sigurno doći i posjetiti sveta mjesta.

KT