Piše Josip Vričko, Katolički tjednik

 Službeni podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS) Republike Hrvatske, koji su objavljeni 22. rujna ove godine, izazvali su burne reakcije. Mediji – naročito neki! – odmah su, dakako, iskoristili prigodu te su izvješća naslovili: „U Hrvatskoj udio katolika u odnosu na 2011. manji za 7 %.“ Sada ih je, naime, (samo...) 3 057 735 ili 78,97 %, pa su neki to objavili s nevjericom i s upitnikom i uskličnikom, a gdjekad samo s uskličnikom. Kao radosna vijest...

Bijela kuga gora od korone

   Pritom valja kazati kako je bilo (još) podataka koji su trebali izazvati pozornost. Poput, primjerice, novopromovirane činjenice da je broj pripadnika srpske manjine u Vukovaru pao ispod 30 %. Prije deset godina bilo ih je 34,8 % čime je, po Ustavnom zakonu, došao kraj temi ćirilice u Gradu heroju, zbog koje je proteklih godina bilo i uistinu dramatičnih događaja. Uz to, možda čak i ponajprije, podatak kako Hrvatska ima 3 871 833 stanovnika, što je u odnosu na popis od prije 11 godina manje za 9,64 % ili za 413 056, također je alarmantan.

   Jer na svoje su došli oni demografi koji već godinama upozoravaju kako Hrvati idu prema demografskom ponoru. Bijela je kuga, eto, gora od, pomalo zaboravljene, korone. Mada, smanjenje pučanstva opći je europski trend. Doduše na Starom kontinentu bilježi se i smanjenje religioznosti – ali, ipak, Hrvatska je to...

   Zato valjda i jesu podatci o (drastičnom) smanjenju katolika odmah bili sumnjivi. Neposredno nakon njihova objelodanjivanja reagirao je zato glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije. „Rezultati popisa pučanstva su tek jučer objavljeni, a kako se radi o velikoj količini podataka, svakako da je za njihovu ozbiljniju analizu potrebno vremena. No, ono što odmah na prvu upada u oči jest činjenica da ima nekih podataka koji upućuju na značajne promjene u proteklih 10 godina. Prije svega, broj stanovnika smanjen je za gotovo 10 % te je u svim županijama smanjen broj stanovnika. K tomu, vrlo je ozbiljan podatak da udio pučanstva u dobi od 0 do 14 godina iznosi nešto malo više od 14 %, a udio pučanstva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,5 %. Što se tiče pada broja katolika, a u ovome trenutku još ne znamo o kojem postotku je riječ jer su objavljeni neki dvojbeni podatci, želim reći da te podatke treba uzeti ozbiljno u obzir i s njima se odgovorno suočiti“, kazao je za Hrvatski katolički radio Zvonimir Ancić.

Sumnjivi podatci

    I već tada, praktički 24 sata nakon objavljivanja, pokazalo se kako je riječ o, u najmanju ruku, sumnjivim (čudnim, štoviše...) podatcima. Sumnju je ponajviše izazvala činjenica da su tri kršćanske kategorije doživjele pad, a jedna, dosad minorna u hrvatskim popisima, zabilježila je značajan porast. Riječ je o kategoriji „ostali kršćani“ u kojoj je zapisano čak 186 960 osoba ili 4,83 %. Budući da je takvih prije 10 godina bilo oko 12 000 ili 0,3 % - više ih je, dakle, za 1 200 %, pa je čuđenje logično. Istina, rečena kategorija bilježi porast i u nekim drugim europskim zemljama, ali ni približno u ovako drastičnu broju koji ih je i promovirao kao, poslije katolika, najbrojniju vjersku  skupinu u Hrvatskoj?!

    Poslije čega – a kada je šteta već napravljena – su ponajprije mediji obratili pozornost i na činjenicu kako je DZS zapravo objavio dvije različite tablice o vjerskoj strukturi. Prema prvoj, katolika je, kao što je već kazano, 78,97 %, a prema drugoj, 83,36 % - što je nemala razlika od više od 4 %, ili 181 000. Kako je to moguće?!

    Tragom ove dvojbe, neki su mediji otišli u neke općine koje su nakon objavljivanja rezultata popisa izazvale naročitu pozornost. Tako je, primjerice, reporterska ekipa Slobodne Dalmacije u Zmijavcima nadomak Imotskoga provjerila DZS-ov podatak kako se od ukupno 1 654 stanovnika katolicima izjasnilo njih 592, a dvostruko više - 1 010 - pripada kategoriji „ostale kategorije i svjetonazori“.

 „Partijsko pakiranje“

 „Ima nas 98,8 %“, kazao je (revoltirano) jedan mještanin Slobodnoj pred župnom crkvom koja je i u prvu nedjelju poslije popisa bila (uobičajeno) prepuna, te dometnuo: „To nam ovi iz Partije pakiraju.“ Ipak, bliže istini od ove (političke) ocjene bio je jedan drugi mještanin: „Ma gledajte, što će moji mater i ćaća reći kad im dođe popisivač? Oni će reći samo 'vjernik' jer nego što je vjernik nego katolik! I onda će popisivač to upisat' u rubriku 'ostalo'.“ Istodobno općinski je načelnik Mijo Šuto za N1 bio rezolutan ne dvojeći uopće kako je riječ o pogrešci. „To je nemoguće... Od 1. srpnja prošle do 1. srpnja ove godine u Zmijavcima je rođeno 28 djece i svi su kršteni u Katoličkoj Crkvi. Isto tako svi preminuli su imali katolički obred.“ Nakon čega se pojašnjenje (?!) iz DZS-a čini, u biti, paradoksalnim:

  „U tablici 2. Stanovništvo prema vjeri po gradovima/općinama, Popis 2021. u stupcu Ostale religije, pokreti i svjetonazori, uključene su i osobe koje su se na pitanje o vjeri izjasnile kao 'vjernici'. U slučaju općine Zmijavci, 61 % osoba izjasnilo se kao vjernici, od čega 98,22 % osoba na pitanje o pripadnosti vjerskoj zajednici izjavilo je da pripada Katoličkoj Crkvi“, priopćili su iz DZS-a. U „prijevodu“ to znači: Ako ste na popisu stavili ili rekli da ste „vjernik“, „kršćanin“, „Kristov“... te dodali da pripadate Katoličkoj Crkvi, Državni zavod za statistiku nije vas ubrojio u katolike, već u „ostalo“. Nelogično, ali je tako... Što iznova tjera na pitanje: Kako je to moguće?!

Ideološko pitanje

 „Kod tumačenja podataka treba biti pažljiv jer postoje indicije da će se tumačenje popisa pretvoriti u ideološko pitanje. Ispalo je da je glavna poruka Popisa da je katolika manje i to će biti okosnica rasprave u društvu. Inače, običaj je bio da šefica DZS-a iziđe pred novinare i pojasni podatke. Učinila bi čak i sad korist da naknadno pojasni zašto su imali dva pitanja u svezi sa strukturom vjerskih zajednica. Dosad je uvijek bilo pitanje – katolik, musliman, pravoslavac... Sad je bilo pitanje o pripadnosti vjeri. Mnogi su kazali kršćani, a onda je bilo pitanje o vjerskoj zajednici i to je zbunilo mnoge“, drži profesor demografije i političkih znanosti na Hrvatskom katoličkom sveučilištu prof. dr. sc. Tado Jurić, uz opasku kako je već i sama činjenica da najpoznatiji hrvatski demografi (Akrap, Šterc, Mišetić...) nisu sudjelovali niti u pripremi pitanja, niti u analizi, blago – čudna.

Kako bilo, šteta je napravljena – s predumišljajem ili ne sad je ionako svejedno. A naknadna tumačenja Državnog zavoda za statistiku ne bi ništa promijenila. Baš, uostalom, kao i (gotovo) svako drugo vađenje, nakon pogreške.