Nedjelja (ne)radni dan

Zar „ne djela“ ne govori dovoljno?!


Odmor nedjeljom u Njemačkoj je propisan Temeljnim zakonom koji potječe (još) od Ustava Weimarske Republike. Po njemu, nedjelja služi „za odmor od rada i duhovno uzdizanje“. Sudeći po svemu, i Republika Hrvatska slijedit će Weimarsku.

Od 2000. naovamo Hrvatska se treći put bori za neradnu nedjelju

Od 2000. naovamo Hrvatska se treći put bori za neradnu nedjelju

Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

   Nije igra brojki, ali se (možda) može kazati – treća sreća. Naime, od 2000. naovamo Hrvatska se, evo, treći put bori za neradnu nedjelju. Rad nedjeljom u dva je navrata, naime, bio zabranjen. Prvi je put taj potez povukla esdepeovska Vlada Ivice Račana 2003., a onda je šest godina kasnije to isto učinila i hadezeovska Vlada Ive Sanadera. No, rečene zabrane nisu bile duga vijeka, nakon samo nekoliko mjeseci ukinuo ih je Ustavni sud na „nagovor“ velikih trgovačkih lanaca koji su podnijeli tužbe.

Prije dvije godine, u listopadu 2018. – čak! – tri ministarstva u aktualnoj Vladi Andreja Plenkovića počela su raditi na izradi regulative o ograničavanju rada nedjeljom. Taj se posao sada, prema svim dostupnim informacijama, privodi kraju, a aktualni premijer i njegova stranka imaju obvezu i prema (svojim) glasačima jer su u predizbornoj kampanji na posljednjim izborima obećali zabraniti rad nedjeljom. Slijedom čega je Plenković nedavno podsjetio kako je istraživanje javnog mnijenja pokazalo da 80% građana podržava stav da nedjelja bude neradna.

Zdravi balans

„Mi držimo da bi to bilo dobro i u interesu obitelji i zdrava balansa između rada, odmora i provođenja vremena u krugu najbližih. Vlada će tijekom ovoga mandata predložiti zakon koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi, a da omogućimo jedan broj nedjelja koji bi bio radni“, najavljuje hrvatski premijer.

Iako praktični katolik, Plenković, ipak, nije spomenuo kršćansku tradiciju po kojoj vjernici nedjeljom sudjeluju u svetoj misi te bi to u državi u kojoj je, prema popisu pučanstva iz 2011., blizu 90% deklariranih katolika, moralo biti značajno. Ako (već) ne i – presudno. Moguće je, međutim, da je predsjednik hrvatske Vlade inzistiranje na toj bitnoj činjenici prepustio Savezu za nedjelju koji je u proljeće 2018. ustanovljen po uzoru na Europski savez za nedjelju.

„Nedjelja slobodna od rada i dostojanstveno radno vrijeme od najveće su važnosti za građane diljem Europe, uključujući i Republiku Hrvatsku. Mi, potpisnici ovog dokumenta, vjerujemo da građani Hrvatske imaju pravo na dostojanstveno radno vrijeme koje u pravilu isključuje rad kasno navečer, noću, na državne praznike i nedjeljom. Vjerujemo da zakonodavstvo i praksa Republike Hrvatske trebaju više štititi zdravlje, sigurnost i dostojanstvo svih te da moraju pažljivije promicati pomirenje radnog i privatnog života“, poručili su iz Saveza za nedjelju Plenkovićevoj (još) prošloj Vladi.

Savez je, inače, utemeljen na inicijativu Sindikata trgovine Hrvatske, a glavni su im partneri: Hrvatsko katoličko sveučilište, Franjevački institut za kulturu mira, sve crkvene zajednice i sindikalne središnjice te niz vjerskih i civilnih udruga.

Usto što HDZ-ova Vlada ima obvezu prema svojim biračima, obvezna je i prema Europskoj uniji. Mora se, naime, ponašati sukladno Direktivi o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je 2019. usvojio Europski parlament i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022.

A neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u Hrvatskoj radi oko 82 000 žena. Ako imaju slobodan samo jedan vikend mjesečno, kako se, navodi Večernji list, hvalio predsjednik uprave jednog trgovačkog lanca, jasno je da nemaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Pri čemu, dakako, naročito trpe djeca.

 Okupljanje oko stola Gospodnjeg

Upravo se o tome problemu očitovala Hrvatska biskupska konferencija pokrenuvši 2017. Inicijativu za ozakonjenje neradne nedjelje kao dana koji pruža prigodu za obiteljsko okupljanje. „Razumljivo je da postoje službe u društvu kao, primjerice, zdravstvene, sigurnosne, prometne i neke uslužne koje su od općeg i javnog interesa, pa ih je potrebno činiti nedjeljom i blagdanima. No, ima poslova i zaduženja koji se ne moraju raditi u nedjelju. Tu prvenstveno mislimo na poslove u kojima su radnice i radnici, zbog slabosti hrvatske zakonske zaštite, prisiljeni raditi bez nedjeljnog odmora. Oni zbog toga nedjeljom ostaju izvan kruga svojih obitelji i svoje djece, dok je drugima to dan odmora“, istaknuto je u priopćenju HBK-a na početku korizme prije tri godine.

Slijedom čega treba podsjetiti i kako su hrvatski biskupi još 1997. uputili pastirsko pismo u kojemu su progovorili o nedjelji kao danu Gospodnjem i danu blagdanskoga počinka za ljude. Također, i Komisija HBK-a za Pravdu i mir (Iustitia et pax) u nekoliko se navrata, 2000., 2004. i 2012. zalagala za ozakonjenje neradne nedjelje u Hrvatskoj, za promicanje toga dana kao obiteljskog blagdana te posebice kao liturgijskog dana „okupljanja oko stola Gospodnjeg, kada vjernici slušaju Riječ Božju i slave svete Tajne spasenja“.

Nakon ovoga maloga vremeplova o „slučaju nedjelja“, vratimo se početnoj konstataciji kako bi ovo mogla doista biti treća sreća. Osim onoga što je kazao Plenković, i Vladin je glasnogovornik Marko Milić hrvatskim medijima donio ohrabrujuću vijest navodeći kako je zakon (uvelike) u pripremi.

Europska iskustva

„Konačan prijedlog te određivanje konkretnog broja neradnih nedjelja još se definira i Vlada će o tome razgovarati sa socijalnim partnerima. Resorni ministri Josip Aladrović (rad, mirovinski sustav, obitelji i socijalna politika) i Tomislav Ćorić (gospodarstvo i održivi razvoj) razgovarat će do kraja tjedna s predstavnicima Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Sindikata trgovine u svezi s ovom temom, a održavat će se i dijalog s poslodavcima“, navijestio je Milić.

Kao što smo vidjeli, Hrvatska ima „europsku obvezu“ sukladno Direktivi o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je 2019. usvojio EP. A praksa nekih europskih država, članica, bivših članica te pretendentica na članstvo u EU, može biti edukativna.

Mađarska je 2015. zabranila rad trgovina nedjeljom uz iznimke kao što su pekarnice, trgovine na benzinskim postajama, najmanja maloprodajna mjesta itd. Zabrana se nije odnosila na adventsko razdoblje. No, već godinu kasnije Mađarska odustaje od zabrane kako bi spriječila referendum po tom pitanju kojeg je nezadovoljni dio javnosti planirao inicirati uz podršku oporbenih socijalista.

Među zemljama u kojima trgovine nedjeljom ne rade je Austrija čiji se model u posljednje vrijeme u Hrvatskoj ističe kao optimalan. Tamo je, naime, broj sati koje jedna trgovina tijekom tjedna može raditi ograničen na 72 sata. Radno je vrijeme tako raspoređeno da radnim danima rade od pet ili šest sati, ovisno o saveznoj pokrajini, pa do 21 sat. Subotom trgovine rade od 6 do 18 sati, a nedjeljom su, općenito gledano, zatvorene. No, i u Austriji postoje iznimke od zabrane rada trgovina nedjeljom, i to u turističkim područjima.

Odmor nedjeljom u Njemačkoj je propisan Temeljnim zakonom koji potječe (još) od Ustava Weimarske Republike. Po njemu, nedjelja služi „za odmor od rada i duhovno uzdizanje“. No, Zakon o radu određuje i iznimke: načelno su to poslovi koji se ne mogu učiniti radnim danom, a zapravo takvih poslova ima veoma mnogo. Tu se, primjerice, spominje medicinsko osoblje, vatrogasci i djelatnici u prometu, ali i ugostitelji, novinari – a nedjeljom svakako rade i djelatnici crkava. No, onda tu još dolazi i osoblje za sigurnost, telekomunikacije, pozivni centri, službe za skrb starih i nemoćnih.

Crnogorci prvi na ex-Yu prostoru

U Francuskoj je rad nedjeljom i praznicima slično uređen kao u Njemačkoj, makar prema podatcima krovne udruge europskih sindikata UNI Global Union, tu trgovine smiju biti otvorene na 12 nedjelja ili praznika godišnje. No, zaposlenici se ne smiju prisiliti da rade taj dan. Dodatne olakšice vrijede za turistička područja. Eurostat navodi kako 12,5% zaposlenih u Francuskoj također u pravilu radi nedjeljom. U Španjolskoj je rad nedjeljom uvelike određen pokrajinskim propisima pa tako trgovine u regiji Madrida mogu same odrediti kada će raditi, a u drugim regijama mogu izabrati između 8 i čak 15 nedjelja i blagdana – u pravilu su to turističke regije koje onda rade čitavu sezonu. Eurostat za tu zemlju bilježi da 16% zaposlenih najčešće i nedjeljom odlazi na posao.

Velika Britanija, kao zemlja koja je na samom čelu neoliberalnog gospodarstva, tamo praktično nema nikakvih ograničenja za rad nedjeljom. Tako i Eurostat tamo bilježi da 17,9% zaposlenih gotovo redovito radi i tog dana, a lošije je samo u Nizozemskoj (18,4%) i Slovačkoj (20,9%).

A kad smo već spomenuli bivšu članicu EU-a, red je spomenuti i buduću (?). Crna Gora je, kao jedina s prostora ex-Yu, zabranila rad nedjeljom – 13. listopada 2019. bila je tamo posljednja radna nedjelja.

U kategoriju onih zemalja u kojima je rad trgovina nedjeljom dopušten ulaze Italija i Slovenija. U Italiji radno vrijeme trgovina nije ograničeno ni tijekom tjedna, ni tijekom vikenda, što uključuje i nedjelju. To je pitanje, zapravo, prepušteno regijama. No, u Italiji je ograničena prodaja alkoholnih pića koja se ne smiju prodavati od 22 do 6 sati na benzinskim postajama. Uz to, već dvije godine iz Rima stižu najave da će rad nedjeljom biti zabranjen.

 Važni su – razlozi

A u Sloveniji trgovine rade nedjeljom, ali je taj rad radnicima plaćen 50% više nego inače. U Sloveniji je, doduše, prije bilo pokušaja ograničavanja rada trgovina nedjeljom, no taj je pokušaj pao na Ustavnom sudu.

I kad smo kod Ustavnog suda, u Hrvatskoj ustavni stručnjaci tumače kako zabrana rada nedjeljom, u biti, nije ukinuta na ovoj pravnoj instanci u dvama navratima.

Radilo se, naime, (samo) o tomu da razlozi za zabranu nisu bili dobro obrazloženi. Ustavnopravni ekspert Mato Palić ovih je dana u hrvatskim medijima to pojasnio: „Ustavni sud nije rekao da se ne može zabraniti rad nedjeljom uz iznimke ili ograničiti ga, ali moraju biti navedeni opravdani razlozi za to. Zakonodavac mora pronaći ravnotežu između ograničavanja poduzetničkih sloboda i zaštite prava radnika.“

Dojam je da Plenkovićeva Vlada baš na tomu radi i uspješno posao privodi kraju kako bi nedjelja (konačno) opravdala svoje ime. Ne djelati – dakle!