Priredila: Josipa Prskalo

„On ju je ustanovio, on joj je dao vlast i poslanje, usmjerenje i svrhu: za upravljanje i stalno povećavanje Božjega naroda. Krist je Gospodin u svojoj Crkvi ustanovio različite službe koje idu za dobrom čitavoga Tijela“ (Katekizam Katoličke Crkve, br. 874). Upravo o tim brojnim službama u okrilju hijerarhijskog ustrojstva Katoličke Crkve želimo govoriti.

Za ovaj prikaz služili smo se informacijama dostupnim na službenoj stranici Svete Stolice vatican.va i catholic-hierarchy.org, te knjigama Opće pravo Katoličke Crkve, Priručnik uz novi Zakonik kanonskog prava (Viktor Nuić); Božji narod, II. knjiga Zakonika kanonskog prava (Pero Pranjić) i Božji narod (Nikola Škalabrin). Nastojali smo donositi aktualne podatke ondje gdje su oni ažurirani.

Vrhovna vlast i njezina podjela

Vrhovnu crkvenu vlast u Crkvi čine Rimski prvosvećenik i biskupski zbor. To najbolje objašnjava kan. 330 Zakonika kanonskog prava (ZKP): „Kao što Gospodnjom odlukom Sv. Petar i ostali apostoli tvore jedan Zbor, jednako se tako među sobom povezuju rimski prvosvećenik, Petrov nasljednik, i biskupi, nasljednici apostola.“

Tako je, prema kan. 331 biskup rimske Crkve u kojem traje služba koju je Gospodin pojedinačno povjerio Petru, prvaku apostola, i koja se ima prenositi na njegove nasljednike, glava Biskupskog zbora, namjesnik Kristov i pastir opće Crkve na ovoj zemlji; zato snagom svoje službe ima u Crkvi vrhovnu, potpunu, neposrednu i opću redovitu vlast koju uvijek može slobodno vršiti.

Dalje se, u kan. 336, navodi kako je biskupski zbor – kojemu je glava rimski prvosvećenik i kojega su udovi biskupi snagom sakramentalnog posvećenja i hijerarhijskim zajedništvom s glavom i udovima Zbora, i u kojemu stalno traje apostolsko tijelo, zajedno sa svojom glavom i nikada bez te glave – također subjekt vrhovne i potpune vlasti nad općom Crkvom. Ali važno je istaknuti, kako to podcrtava br. 883 KKC-a da „kolegij ili zbor biskupanema vlasti osim ako se ne shvaća zajedno s Rimskim biskupom kao svojom glavom“.

Vlast se u KC-u dijeli na:

ZAKONODAVNU, koju (odozgor prema dolje) čine: papa i ekumenski sabor, plenarni sabor, pokrajinski sabor, dijecezanski biskup i biskupijska sinoda;

IZVRŠNU, koju čine: kongregacije Rimske kurije, dijecezanski biskup i župnik; te

SUDSKU sazdanu od: Apostolske pokorničarne kojom ravna veliki penitencijar – sada je to Talijan kard. Mauro Piacenza; Vrhovnog suda Apostolske signature (I. i II. sekcija – Apostolsko sudište) kojim trenutačno ravna prefekt Marokanac kard. Dominique François Joseph Mamberti te Rimske rote čiji je dekan Talijan o. Pio Vito Pinto (metropolitansko sudište/međubiskupijsko sudište, biskupijsko sudište).

Kongregacije

Budući da smo već spomenuli kongregacije, one zajedno s Državnim/Papinskim tajništvom (na čelu kojega je Talijan kard. Pietro Parolin), sveukupnošću ureda i ustanova pomažu rimskom prvosvećeniku u općem upravljanju Crkvom i čine Rimsku kuriju (lat. Curia Romana).

Postoji devet kongregacija, iako je u povijesti taj broj varirao od 15 do 30:

Kongregacija za nauk vjere (nekadašnji Sv. Oficij) na čelu s prefektom Španjolcem mons. Luisom Franciscom Ladariom Ferrerom, pod koju potpadaju Papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei, Papinsko biblijsko povjerenstvo, Međunarodno teološko povjerenstvo i Povjerenstvo za Katekizam Katoličke Crkve; Kongregacija za Istočne Crkve čiji je prefekt Argentinac kard. Leonardo Sandri; Kongregacija za bogoštovlje i sakramente čiji je predstojnik kard. Robert Sarah; Kongregacija za kauze svetaca na čelu s Talijanom kard. Angelom Amatom; Kongregacija za evangelizaciju naroda (nekoć De propaganda fide) kojom ravna Talijan, kard. Fernando Filoni uključuje Arhiv Propaganda Fide i Papinska misijska djela; Kongregacija za kler kojoj je na čelu Talijan kard. Beniamino Stella; Kongregacija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života kojom ravna Brazilac kard. João Bráz de Aviz; Kongregacija za katolički odgoj čiji je predstojnik Talijan, kard. Giuseppe Versaldi te Kongregacija za biskupe kojom ravna Kanađanin kard. Marc Ouellet, a pripada joj i Povjerenstvo za Latinsku Ameriku.

Dikasteriji, vijeća, uredi

Novoosnovani organizmi Rimske kurije su: Dikasterij za laike, obitelj i život na čelu s Ircem kard. Kevinom Josephom Farrellom; Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kojim ravna kard. Peter Kodwo Appiah Turkson te Dikasterij za komunikaciju koji je do 23. lipnja bio Tajništvo za komunikaciju čiji je prefekt dr. Paolo Ruffini i Koordinacijski ustroj za ekonomske i upravne poslove Svete Stolice – Tajništvo za ekonomiju i Vijeće za ekonomiju kojima ravna Australac kard. George Pell.

Također, dio Rimske kurije je i pet Papinskih vijeća: Papinsko vijeće za promicanje jedinstva kršćana (predsjednik Švicarac kard. Kurt Koch); Papinsko vijeće za tumačenje zakonskih tekstova (predsjednik Talijan nadbiskup Filippo Iannone); Papinsko vijeće za dijalog među religijama (donedavni predsjednik Francuz kard. Jean-Louis Cardinal Tauran koji je nedavno preminuo); Papinsko vijeće za kulturu (predsjednik Talijan kard. Gianfranco Ravasi) i Papinsko vijeće za promicanje nove evangelizacije (predsjednik Talijan nadbiskup Salvatore Fisichella).

U Vatikanu su brojni i različiti uredi koji su također dio ovog funkcionalnog sustava. Prvi među njima je Apostolska komora čiji je komornik (koji se naziva i kamerlengo) bio kard. Tauran koji je nedavno preminuo. Zadaća je kardinala kamerlenga da za vrijeme upražnjene stolice (dok se ne izabere novi papa) vodi brigu o dobrima i materijalnim pravima Svete Stolice te da upravlja tim dobrima, a pomažu mu još tri kardinala. Upravom patrimonija (baštine) Apostolske stolice ravna Talijan kard. Domenico Calcagno.

Ostale ustanove Rimske kurije su: Prefektura papinske palače; Služba bogoslužnih slavlja vrhovnog svećenika; Ustanove povezane sa Svetom Stolicom (u pravom smislu ne pripadaju Rimskoj kuriji, ali služe vrhovnom svećeniku, Rimskoj kuriji i cjelokupnoj Crkvi): Tajni vatikanski arhiv; Apostolska vatikanska knjižnica; razne ustanove za istraživanja i širenje istine (akademije).

Biskupska sinoda

Biskupska sinoda novi je organizam u Katoličkoj Crkvi, kojeg je Apostolskim pismom Apostolica sollicutido osnovao papa Pavao VI. 15. rujna 1965., prema želji koncilskih otaca izraženoj na II. vatikanskom koncilu. Biskupska sinoda jest najvažniji i središnji organizam načela kolegijaliteta biskupskoga zbora. Njezina zadaća je odražavati opću brigu biskupa za Crkvu i njezino misijsko djelovanje. Razlika između općeg koncila i sinode je u vršenju vlasti: koncilski oci imaju odlučujući glas, dok na sinodi imaju savjetodavni glas. Biskupska sinoda izravno je podložna rimskom prvosvećeniku.

Kardinalski kolegij

Kardinali tvore zasebni zbor, koji bira rimskog prvosvećenika, a pomažu mu i pri upravljanju Crkvom, bilo zborno bilo u različitim službama (kan. 349). Zborno mu pomažu kad ih on pozove raspravljati o pitanjima od veće važnosti, a pojedinačno mu pomažu u različitim službama, naročito u svakodnevnom upravljanju općom Crkvom.

Kardinalski zbor tradicionalno se dijeli, zbog povijesnih razloga, na tri reda: biskupski – kojemu pripadaju kardinali koji nose naslov jedne prigradske biskupije grada Rima, ili su istočni patrijarsi; prezbiterski i đakonski red kojemu pripadaju kardinali koji dobivaju u naslov neku crkvu u samom Rimu.

Na čelu kardinalskog zbora je dekan, što je trenutno Talijan, kard. Angelo Sodano.

Kardinali koji napune 80 godina prije dana kada se Sveta Stolica uprazni ne mogu glasovati na konklavama.

Na kraju kroz ovu kratku, ali nadamo se korisnu, lekciju iz Crkvenog prava nastojali smo približiti sve ono što čini da Kristova Crkva funkcionira i nakon 2 000 godina. Crkva je hijerarhijski organizam koji bez takvog ustrojstva vjerojatno ne bi ni opstao.

TRI REDA KARDINALA

Kardinalni biskupi

Kardinalni biskupi su među najvišim prelatima Katoličke Crkve. Iako su danas većina kardinala također i biskupi, izraz „kardinal biskup“ odnosi se samo na kardinale koji su titularni biskupi jednog od sedam rimskih prigradskih mjesta: Ostie, Albana, Porta i Santa Rufine, Palestrine, Sabine i Mentane, Frascatija i Velletrija ili su istočni patrijarsi. U ranim vremenima povlastica izbora pape nije bila rezervirana za kardinale, a stoljećima je birana osoba koja je obično bila rimski svećenik i nikad biskup iz drugih krajeva. Kako bi se sačuvalo apostolsko naslijeđe, obred posvete biskupa vršio je netko tko je već bio biskup, ali ostalo je pravilo ukoliko osoba izabrana za papu nije biskup – da ga za episkopa posveti upravo dekan Zbora kardinala, kardinal biskup Ostie.

Od 1962. kardinali biskupi samo su titularno povezani s prigradskim mjestima te nemaju nikakve moći upravljanja nad istima. Svako mjesto ima svog biskupa, osim Ostie gdje kardinal vikar Rima služi kako apostolski administrator.

Prema podatcima catholic-hierarchy.org, od 9. lipnja 2018., trenutno je devet kardinala biskupa od čega su tri kardinala biskupa patrijarha.

Kardinali svećenici

Kardinali svećenici najbrojniji su od tri reda kardinala u Katoličkoj Crkvi. Oni koje se danas naziva kardinalima svećenicima obično su biskupi važnih biskupija diljem svijeta, iako se neki nalaze na kurijskim pozicijama.

Danas se naziv „kardinal svećenik“ tumači kao kardinal koji je iz reda svećenika. Izvorno, međutim, to se odnosilo na ključne svećenike važnih crkava Rimske biskupije, koji su bili priznati kao kardinalni svećenici – važni svećenici koje je papa izabrao kako bi ga savjetovali u njegovim dužnostima rimskog biskupa.

Budući da je kardinalska čast proširena i na one koji nisu dio rimskog klera i Rimske kurije, svaki kardinal svećenik ima rimsku titularnu crkvu, iako mogu biti nad/biskupi negdje drugdje.

Prema podatcima catholic-hierarchy.org, od 9. lipnja 2018., trenutno je 171 kardinal svećenik.

Kardinali đakoni

Kardinali đakoni najniže su rangirani. Kardinali uzdignuti na đakonski red ili su dužnosnici Rimske kurije, dio crkvene administracije ili su svećenici kojima je dodijeljena ta čast nakon 80. rođendana.

Kardinalni đakoni izvorno potječu od sedam đakona u papinskom kućanstvu i sedam đakona koji su nadgledali crkvena djela u rimskim okruzima tijekom ranog srednjeg vijeka.

Prema podatcima catholic-hierarchy.org, od 9. lipnja 2018., trenutno su 32 kardinala-đakona.

Rimska kurija

Povijesno je rimska kurija bila papinski dvor na kojemu je zbor kardinala, ponekad organiziran u posebne komisije, savjetovao papu. Od pontifikata Siksta V. (1585. – 1590.) kurija, u kojoj još uvijek prevladavaju kardinali, jest stalna središnja uprava Crkve i njezine odluke često imaju obvezatnost papinskih odluka. Pio X. (1903. – 1914.) i Pavao VI. (1967.) izvršili su opću reformu kurije, a takav jedan proces odlika je i dosadašnjega pontifikata pape Franje.

Kardinali biskupi:

1. Angelo kard. Sodano (1927. godište)
2. Giovanni Battista kard. Re (1934.)
3. Roger Marie Élie kard. Etchegaray (1922.)
4. Francis kard. Arinze (1932.)
5. Tarcisio Pietro Evasio kard. Bertone (1934.)
6. José kard. Saraiva Martins (1932.)

Kardinali biskupi-patrijarsi:

7. Nasrallah Pierre kard. Sfeir (1920.)
8. Antonios kard. Naguib (1935.)
9. Béchara Boutros kard. Raï (1940.)

Kardinali prezbiteri:

1. Michael Michai kard. Kitbunchu   (1929.)
2. Alexandre kard. do Nascimento (1925.)
3. Godfried kard. Danneels    (1933.)
4. Thomas Stafford kard. Williams (1930.)
5. Henryk Roman kard. Gulbinowicz (1923.)
6. Jozef kard. Tomko   (1924.)
7. Paul Joseph Jean kard. Poupard (1930.)
8. Friedrich kard. Wetter (1928.)
9. Adrianus Johannes kard. Simonis (1931.)
10. Eduardo kard. Martínez Somalo (1927.)
11. Achille kard. Silvestrini (1923.)
12. José kard. Freire Falcão (1925.)
13. Alexandre José Maria kard. dos Santos (1924.)
14. Christian Wiyghan kard. Tumi (1930.)
15. Edward Idris kard. Cassidy (1924.            )
16. Nicolás de Jesús kard. López Rodríguez   (1936.)
17. Roger Michael kard. Mahony (1936.)
18. Camillo kard. Ruini (1931.)
19. Henri kard. Schwery (1932.)
20. Jaime Lucas kard. Ortega y Alamino (1936.)
21. Julius Riyadi kard. Darmaatmadja (1934.)
22. Emmanuel kard. Wamala   (1926.)
23. Adam Joseph kard. Maida (1930.)
24. Vinko kard. Puljić (1945.)
25. Juan kard. Sandoval Íñiguez (1933.)
26. Jorge Arturo Augustin kard. Medina Estévez (1926.)
27. James Francis kard. Stafford (1932.)
28. Salvatore kard. De Giorgi (1930.)
29. Serafim kard. Fernandes de Araújo (1924.)
30. Antonio María kard. Rouco Varela (1936.)
31. Polycarp kard. Pengo (1944.)
32. Christoph kard. Schönborn (1945.)
33. Norberto kard. Rivera Carrera (1942.)
34. Marian kard. Jaworski (1926.)
35. Jānis kard. Pujats (1930.)
36. Agostino kard. Cacciavillan (1926.)
37. Sergio kard. Sebastiani (1931.)
38. Zenon kard. Grocholewski (1939.)
39. Crescenzio kard. Sepe (1943.)
40. Walter kard. Kasper (1933.)
41. Geraldo Majella kard. Agnelo (1933.)
42. Pedro kard. Rubiano Sàenz (1932.)
43. Theodore Edgar kard. McCarrick (1930.)
44. Audrys Juozas kard. Bačkis (1937.)
45. Francisco Javier kard. Errázuriz Ossa (1933.)
46. Wilfrid Fox kard. Napier (1941.)
47. Oscar Andrés kard. Rodríguez Maradiaga (1942.)
48. Juan Luis kard. Cipriani Thorne (1943.)
49. Francisco kard. Alvarez Martínez (1925.)
50. Cláudio Aury Affonso kard. Hummes (1934.)
51. Severino kard. Poletto (1933.)
52. Julián kard. Herranz Casado (1930.)
53. Javier kard. Lozano Barragán (1933.)
54. Angelo kard. Scola (1941.)
55. Anthony Olubunmi kard. Okogie (1936.)
56. Gabriel kard. Zubeir Wako (1941.)
57. Carlos kard. Amigo Vallejo (1934.)
58. Justin Francis kard. Rigali (1935.)
59. Eusébio Oscar kard. Scheid (1932.)
60. Ennio kard. Antonelli (1936.)
61. Peter Kodwo Appiah kard. Turkson (1948.)
62. Telesphore Placidus kard. Toppo (1939.)
63. George kard. Pell (1941.)
64. Josip kard. Bozanić (1949.)
65. Jean-Baptiste kard. Pham Minh Mân (1934.)
66. Philippe Xavier Ignace kard. Barbarin (1950.)
67. Péter kard. Erdő (1952.)
68. Marc kard. Ouellet (1944.)
69. William Joseph kard. Levada (1936.)
70. Franc kard. Rodé (1934.)
71. Agostino kard. Vallini (1940.)
72. Jorge Liberato kard. Urosa Savino (1942.)
73. Gaudencio Borbon kard. Rosales (1932.)
74. Jean-Pierre Bernard kard. Ricard (1944.)
75. Antonio kard. Cañizares Llovera (1945.)
76. Nicholas kard. Cheong Jin-Suk (1931.)
77. Seán Patrick kard. O’Malley (1944.)
78. Stanisław kard. Dziwisz (1939.)
79. Joseph kard. Zen Ze-kiun (1932.)
80. Albert kard. Vanhoye (1923.)
81. Leonardo kard. Sandri (1943.)
82. Giovanni kard. Lajolo (1935.)
83. Paul Josef Cardinal Cordes (1934.)
84. Angelo kard. Comastri (1943.)
85. Stanisław kard. Ryłko (1945.)
86. Raffaele kard. Farina (1933.)
87. Seán Baptist kard. Brady (1939.)
88. Lluís kard. Martínez Sistach (1937.)
89. André Armand kard. Vingt-Trois (1942.)
90. Angelo kard. Bagnasco (1943.)
91. Théodore-Adrien kard. Sarr (1936.)
92. Oswald kard. Gracias (1944.)
93. José Francisco kard. Robles Ortega (1949.)
94. Daniel Nicholas kard. DiNardo (1949.)
95. Odilo Pedro kard. Scherer (1949.)
96. John kard. Njue (1944.)
97. Estanislao Esteban kard. Karlic (1926.)
98. Raúl Eduardo kard. Vela Chiriboga (1934.)
99. Laurent kard. Monsengwo Pasinya (1939.)
100. Paolo kard. Romeo (1938.)
101. Donald William kard. Wuerl (1940.)
102. Raymundo kard. Damasceno Assis (1937.)
103. Kazimierz kard. Nycz (1950.)
104. Albert Malcolm Ranjith kard. Patabendige Don (1947.)
105. Reinhard kard. Marx (1953.)
106. José Manuel kard. Estepa Llaurens (1926.)
107. George kard. Alencherry (1945.)
108. Thomas Christopher kard. Collins (1947.)
109. Dominik Jaroslav kard. Duka (1943.)
110. Willem Jacobus kard. Eijk (1953.)
111. Giuseppe kard. Betori (1947.)
112. Timothy Michael kard. Dolan (1950.)
113. Rainer Maria kard. Woelki (1956.)
114. John Cardinal Tong Hon (1939.)
115. Lucian Cardinal Mureşan (1931.)
116. Baselios Cleemis (Isaac) kard. Thottunkal (1959.)
117. John Olorunfemi kard Onaiyekan (1944.)
118. Rubén kard. Salazar Gómez (1942.)
119. Luis Antonio Gokim kard. Tagle (1957.)
120. Pietro kard. Parolin (1955.)
121. Vincent Gerard kard. Nichols (1945.)
122. Leopoldo José kard. Brenes Solórzano (1949.)
123. Gérald Cyprien kard. Lacroix (1957.)
124. Jean-Pierre kard. Kutwa (1945.)
125. Orani João kard. Tempesta (1950.)
126. Gualtiero kard. Bassetti (1942.)
127. Mario Aurelio kard. Poli (1947.)
128. Andrew kard. Yeom Soo-jung (1943.)
129. Ricardo kard. Ezzati Andrello (1942.)
130. Philippe Nakellentuba kard. Ouédraogo (1945.)
131. Orlando Beltran kard. Quevedo (1939.)
132. Chibly kard. Langlois (1958.)        
133. Fernando kard. Sebastián Aguilar, (1929.)          
134. Kelvin Edward kard. Felix (1933.)
135. Manuel José kard. Macário do Nascimento Clemente (1948.)
136. Berhaneyesus Demerew kard. Souraphiel (1948.)          
137. John Atcherley kard. Dew (1948.)
138. Edoardo kard. Menichelli (1939.)             
139. Pierre kard. Nguyên Văn Nhon (1938.)               
140. Alberto kard. Suárez Inda (1939.)            
141. Charles Maung kard. Bo (1948.)
142. Francis Xavier Kriengsak kard. Kovithavanij (1949.)
143. Francesco kard. Montenegro (1946.)                    
144. Daniel Fernando kard. Sturla Berhouet (1959.)  
145. Ricardo kard. Blázquez Pérez (1942.)
146. José Luis kard. Lacunza Maestrojuán (1944.)    
147. Arlindo kard. Gomes Furtado (1949.)      
148. Soane Patita Paini kard. Mafi (1961.)
149. José de Jesús kard. Pimiento Rodriguez (1919.)  
150. Luis Héctor kard. Villalba (1934.) 
151. Júlio Duarte kard. Langa (1927.)  
152. Dieudonné kard. Nzapalainga (1967.)      
153. Carlos kard. Osoro Sierra (1945.) 
154. Sérgio kard. da Rocha (1959.)       
155. Blase Joseph kard. Cupich (1949.)
156. Patrick kard. D’Rozario (1943.)    
157. Baltazar Enrique kard. Porras Cardozo (1944.)
158. Josef kard. De Kesel (1947.)          
159. Maurice Evenor kard. Piat (1941.)
160. Carlos kard. Aguiar Retes  (1950.)           
161. John kard. Ribat (1957.)    
162. Joseph William kard. Tobin (1952.)
163. Anthony Soter kard. Fernandez (1932.)   
164. Renato kard. Corti (1936.) 
165. Sebastian Koto kard. Khoarai (1929.)
166. Jean kard. Zerbo (1943.)    
167. Juan José kard. Omella Omella (1946.)    
168. Anders kard. Arborelius (1949.)
169. Louis-Marie Ling kard. Mangkhanekhoun (1944.)        
170. José Gregorio kard. Rosa Chávez (1942.)

Kardinali đakoni:

1. Renato Raffaele kard. Martino (1932.)
2. Angelo kard. Amato (1938.)          
3. Robert kard. Sarah (1945.)
4. Francesco kard. Monterisi (1934.)            
5. Raymond Leo kard. Burke (1948.)                      
6. Kurt kard. Koch (1950.)                
7. Paolo kard. Sardi (1934.)               
8. Mauro kard. Piacenza (1944.)       
9. Gianfranco kard. Ravasi (1942.)              
10. Elio kard. Sgreccia (1928.)             
11. Walter kard. Brandmüller (1929.)            
12. Fernando kard. Filoni (1946.)                   
13. Manuel kard. Monteiro de Castro (1938.)                       
14. Santos kard. Abril y Castelló (1935.)                    
15. Antonio Maria kard. Vegliò (1938.)                     
16. Giuseppe kard. Bertello (1942.)                
17. Francesco kard. Coccopalmerio (1938.)               
18. João kard. Bráz de Aviz (1947.)    
19. Edwin Frederick kard. O’Brien (1939.)               
20. Domenico kard. Calcagno (1943.)             
21. Giuseppe kard. Versaldi (1943.)               
22. Prospero (Stanley) Cardinal Grech (1925.)         
23. James Michael kard. Harvey (1949.)                    
24. Lorenzo kard. Baldisseri (1940.)               
25. Gerhard Ludwig kard. Müller (1947.)                 
26. Beniamino kard. Stella (1941.)                  
27. Dominique François Joseph kard. Mamberti (1952.)                 
28. Luigi kard. de Magistris (1926.)                
29. Karl-Josef kard. Rauber (1934.)               
30. Mario kard. Zenari (1946.)            
31. Kevin Joseph kard. Farrell (1947.)           
32. Ernest Cardinal Simoni (1928.)