Džemat


Pojam džemat arapskog je podrijetla koji je u slavenske jezike ušao preko turskoga, a označava skupinu ili zajednicu vjernika.

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Priredio: Dražen Kustura

To je u načelu osnovna organizacijska jedinica Islamske zajednice koju u pravilu čini skupina od najmanje 100 muslimanskih kućanstava međusobno povezanih u izvršavanju zajedničkih islamskih dužnosti. Po svojoj svrsi i ustrojstvu najsličniji je župi u katoličanstvu.

Odluku o formiranju, osnivanju ili pak ukidanju pojedinoga džemata u Bosni i Hercegovini donosi Rijaset Islamske zajednice na prijedlog muftijstva. Nakon što je osnovana, svaka „muslimanska župa“ sastoji se od dvaju tijela: skupštine i odbora.

Džematsku skupštinu sačinjavaju svi punoljetni muslimani i muslimanke koji su članovi Islamske zajednice. Članovi skupštine su ti koji biraju odbor koji se u BiH sastoji od pet osoba u džematima koji imaju do 200 kućanstava, odnosno od sedam u onima koji imaju više od 200. Zadaća odbora je osigurati uvjete za vjerski život, a predsjednik tog odbora predstavlja džemat u administrativnim i imovinskim poslovima te predsjedava skupštinom.

Snagom svoje službe imam je član odbora te on vodi brigu o vjerskom životu u džematu, kao i matične knjige te je zadužen za sva pitanja koja se tiču vjere.

Trenutno na teritoriju BiH postoji i nekoliko desetaka tzv. paradžemata koji se ne nalaze u sastavu Islamske zajednice, a koje su osnovali i vode osobe bliske vehabijskom pokretu. Islamska zajednica donijela je odluku o njihovu ukidanju, ali ta problematika još uvijek nije riješena.