Kamilavka


Pojam kamilavka grčkog je podrijetla i označava kapu cilindričnog oblika izrađenu obično od devine dlake. Dio je narodne nošnje u današnjem Iranu, Armeniji i Kurdistanu, a u pravoslavnoj tradiciji nose ju kaluđeri, ali i svećenici te patrijarsi.

Priredio: Dražen Kustura

Izvorno kamilavka je bila pokrivalo za glavu monaha, a imala je simboličko značenje tzv. „šljema“ spasenja. Danas ih monasi i monahinje nose prigodom bogoslužja, dok u svakodnevnom životu umjesto nje na glavu stavljaju meku kapu bez oboda tzv. obodnik ili apostolnik.

Iako je kamilavka obično kruta kapa, najčešće cilindrična s ravnim vrhom, postoji nekoliko njezinih različitih vrsta: grčka – s kupastim obodom na vrhu, ruska – cilindrično šireća i ravna na vrhu, te srpska – cilindrična s ravnim vrhom.

Osim toga može biti različite boje: najčešće je crna i nju nose monasi i svećenici, a pojavljuje se još u crvenoj, ljubičastoj i bijeloj te nju posjeduju samo crkveni velikodostojnici kao što su episkopi... Bijele kamilavke pridržane su patrijarsima.