Kašerut (kašrut)


Pojam kašerut (kašrut) hebrejskoga je podrijetla i u doslovnom prijevodu na hrvatski znači „obredna podobnost“. Ovim se izrazom ponajprije označavaju propisi o ishrani za pripadnike židovskoga naroda.

Foto: Pixabay.com

Foto: Pixabay.com

Priredio: Dražen Kustura

Od mnoštva zapovijedi kojima se regulira svakodnevni život pripadnika židovske zajednice posebno mjesto zauzimaju pravila o ishrani. Ona imaju svoje biblijsko utemeljenje, i to na više mjesta. Jedno od poznatijih je ono iz Knjige Levitskoga zakonika u kojemu se, između ostaloga, govori o čistim i nečistim životinjama: „Ovako kažite Izraelcima: 'Ovo su životinje koje između svih četveronožaca na zemlji možete jesti: svaku koja ima papke, ali papke razdvojene, i koja preživa možete jesti. Ali ove, iako preživaju ili papke imaju, ne smijete jesti: devu, jer iako preživa, razdvojena papka nema - za vas je nečista; svisca, jer iako preživa, razdvojena papka nema - za vas je nečist; arnebeta, iako preživa, razdvojena papka nema - za vas je nečist. A svinja, iako ima papak, i to papak razdvojen, ne preživa - za vas je nečista. Njihova mesa nemojte jesti niti se njihove strvine doticati - za vas su one nečiste'“ (Lev 11,2-7).

Opće je poznato kako Židovi ne jedu: svinjetinu, zečeve, ptice grabljivice, školjke, rakove, beskičmenjake, krilate kukce...

No, osim toga kašerut se odnosi i na pravila o pripremanju hrane i njezino skladištenje. Tako kada je riječ o konzumiranju životinjskoga mesa, potrebno je najprije istisnuti svu krv, meso držati do jednoga sata u soli kako bi i preostala krv izišla te ga potom isprati hladnom vodom. Također, kašerut propisuje i posebne tanjure i pribor za mliječne, a poseban za mesne proizvode te mora proći od jednog do šest sati prije nego što se nakon mesa uzimaju mliječni proizvodi i obratno.