Bagdad
Sri, 06. Rujan 2017. 15:06
Nekolicina preostalih kršćana u iračkom glavnom gradu Bagdadu, željela bi da međunarodna zajednica zaštiti njihovu religiju na način da tu uspostavi neovisnu državu poput Vatikana ili Kuvajta.
“Mi irački kršćani tražimo neovisnu državu, makar bila teritorijem mala kao Kuvajt ili Vatikan. Ujedinjeni narodi i Vijeće sigurnosti UN-a, trebali bi štititi našu državu”, rekao je za agenciju Rudaw Robert Jameel, član Etihad Crkve u Bagdadu.
Irak je bio dom za više od milijun i pol kršćana prije nego li je država zapala u krvavi sektaški sukob 2003.
„Tražimo uspostavu neovisne države stoga što smo mnogo propatili. Nemamo potpore i izgubili smo povjerenje u sve. Zato zahtijevamo stvaranje države za kršćane”, objasnio je.
Nevladine organizacije u kurdistanskoj regiji rekle su za Rudaw kako se procjenjuje da je prije invazije IDIL-a 2014., oko 400 000 kršćana napustilo Irak.
Od tada, polovica ih je emigrirala iz Iraka, a ostalo je manje od 200 000 kršćana uglavnom u Kurdistanskoj regiji.
“Većina je izbjegla zbog loše sigurnosne situacije, te je stoga nekoliko crkava u Bagdadu zatvoreno, a i broj svećenika se smanjio. Glede obnove crkava, Iračka će vlada dodijeliti neka sredstva”, izjavio je Byus Qasha, svećenik u Mar Youssef crkvi.
Jedino s obećanjem financijske pomoći, ali bez jamstva zaštite, kršćani se boje da su njihovi dani u iračkom glavnom gradu odbrojeni te zato traže uspostavu svoje države u Iraku.
Drugi kršćanski lideri rekli su za Rudaw da će kršćanska upravna pokrajina podupirati dugoročnu stabilnost u Ninivskoj dolinu gdje brojne etničke i religijske grupe dijele zajednički teritorij.
„Gotovo sve kršćanske izbjeglice koje dolaze u moju crkvu moliti, željele bi živjeti u kršćanskoj regiji ili provinciji pod međunarodnom zaštitom”, rekao je vlč. Jamil Gorgis, lokalni svećenik u Duhoku gdje je oko 75 000 kršćana iz Mosula našlo utočište.
Inače, irački su kršćani sačinjeni od sirijske, kaldejske, asirske i armenske zajednice.
Od 328 članova Predstavničkog vijeća, irački zakon predviđa osam mjesta za članove manjinskih zajednica: pet za kršćanske kandidate iz Bagdada, Ninive, Kirkuka, Erbila i Duhoka; jedno za Jazide; jedno za Sabaean-Mandaean zajednicu; i jedno za Shabak narod.
Irački kurdistanski parlament rezervirao je pak 11 od svojih 111 sjedišta za predstavnike manjina: pet za kršćane, pet za Turkmene i jedno za Armence.
Je li ova ideja realnost na kojoj će, između ostaloga, irački kršćani graditi svoju nadu u budućnosti, ili je utopija, ovisit će u prvom redu od međunarodne zajednice koja pod vodstvom SAD-a i Rusije, i onako „vedri i oblači“ na mnogim područjima Bliskog istoka.
KT