Bagdad

Kršćani traže svoju neovisnu državu u Iraku


Nekolicina preostalih kršćana u iračkom glavnom gradu Bagdadu, željela bi da međunarodna zajednica zaštiti njihovu religiju na način da tu uspostavi neovisnu državu poput Vatikana ili Kuvajta.

Bagdad, glavni grad Iraka, fotografija preuzeta s http://reflectim.com/

Bagdad, glavni grad Iraka, fotografija preuzeta s http://reflectim.com/

“Mi irački kršćani tražimo neovisnu državu, makar bila teritorijem mala kao Kuvajt ili Vatikan. Ujedinjeni narodi i Vijeće sigurnosti UN-a, trebali bi štititi našu državu”, rekao je za agenciju Rudaw Robert Jameel, član Etihad Crkve u Bagdadu.

Irak je bio dom za više od milijun i pol kršćana prije nego li je država zapala u krvavi sektaški sukob 2003.

„Tražimo uspostavu neovisne države stoga što smo mnogo propatili. Nemamo potpore i izgubili smo povjerenje u sve. Zato zahtijevamo stvaranje države za kršćane”, objasnio je.

Nevladine organizacije u kurdistanskoj regiji rekle su za Rudaw kako se procjenjuje da je prije invazije IDIL-a 2014., oko 400 000 kršćana napustilo Irak.

Od tada, polovica ih je emigrirala iz Iraka, a ostalo je manje od 200 000 kršćana uglavnom u Kurdistanskoj regiji.

“Većina je izbjegla zbog loše sigurnosne situacije, te je stoga nekoliko crkava u Bagdadu zatvoreno, a i broj svećenika se smanjio. Glede obnove crkava, Iračka će vlada dodijeliti neka sredstva”, izjavio je Byus Qasha, svećenik u Mar Youssef crkvi.

Jedino s obećanjem financijske pomoći, ali bez jamstva zaštite, kršćani se boje da su njihovi dani u iračkom glavnom gradu odbrojeni te zato traže uspostavu svoje države u Iraku.

Drugi kršćanski lideri rekli su za Rudaw da će kršćanska upravna pokrajina podupirati dugoročnu stabilnost u Ninivskoj dolinu gdje brojne etničke i religijske grupe dijele zajednički teritorij.

„Gotovo sve kršćanske izbjeglice koje dolaze u moju crkvu moliti, željele bi živjeti u kršćanskoj regiji ili provinciji pod međunarodnom zaštitom”, rekao je vlč. Jamil Gorgis, lokalni svećenik u Duhoku gdje je oko 75 000 kršćana iz Mosula našlo utočište.

Inače, irački su kršćani sačinjeni od sirijske, kaldejske, asirske i armenske zajednice.

Od 328 članova Predstavničkog vijeća, irački zakon predviđa osam mjesta za članove manjinskih zajednica: pet za kršćanske kandidate iz Bagdada, Ninive, Kirkuka, Erbila i Duhoka; jedno za Jazide; jedno za Sabaean-Mandaean zajednicu; i jedno za Shabak narod.

Irački kurdistanski parlament rezervirao je pak 11 od svojih 111 sjedišta za predstavnike manjina: pet za kršćane, pet za Turkmene i jedno za Armence.

Je li ova ideja realnost na kojoj će, između ostaloga, irački kršćani graditi svoju nadu u budućnosti, ili je utopija, ovisit će u prvom redu od međunarodne zajednice koja pod vodstvom SAD-a i Rusije, i onako „vedri i oblači“ na mnogim područjima Bliskog istoka.

KT