Kardinal Louis Raphael Sako upozorio je, kako prenosi zenit.org, na aktivnosti lokalnih vlasti koji žele podržati planove komercijalnog razvoja čime bi se na kraju izbrisala povijesna svjedočanstva velike vrijednosti.

Prema riječima vođe Kaldejske Crkve, „pouzdani izvori u Najafu“, mjestu 160 km južno od glavnog grada Bagdada, upozoravaju na „pokušaje prenošenja kontrole nad povijesnim kršćanskim grobljima“ na investitore i poduzetnike s ciljem „provedbe projekata“ u građevinskom sektoru.

Povijesna mjesta moraju biti očuvana

Stoga je kardinal pokrenuo inicijativu, apelirajući izravno na šefa vlade da blokira eksproprijaciju i očuva spomen na kršćansku prisutnost u tom području. Prema izjavi, kardinal je zatražio od al-Sudanija da „intervenira i zaustavi devastiranje kršćanskih svetih mjesta“, posebno identificirajući „groblje Manathira“ i „groblje Umm Kheshm“ kao mjesta u opasnosti od „neposredne prijetnje“.

„Ova povijesna mjesta moraju biti čuvana i ograđena. Nadalje, ne smiju biti vezana za privatne investicijske projekte, što bi ih na kraju potpuno izbrisalo“, istaknuo je kard. Sako te, uokvirujući svoj apel u smislu nacionalnog interesa, utvrdio da ta područja imaju ogromnu kulturnu i ekonomsku vrijednost koja nadilazi kršćansku zajednicu i tiče se cijelog iračkog stanovništva, uključujući i muslimane.

Naglasio je da raznolika iračka povijest uvelike prethodi islamskom dobu, obuhvaćajući „Akađane, Sumerane, Kaldejce, Babilonce, Asirce, Arape, Perzijance, kršćane i konačno muslimane“. S ciljem diverzifikacije državnih prihoda, kaldejski primas podsjetio je kako će očuvanje i promocija ovih nalazišta u konačnici potaknuti gospodarstvo zemlje. „Ova arheološka nalazišta, zajedno sa šijitskim svetištima Najafa i Karbale, mjesta su hodočašća u koja se mogu uložiti odgovarajuća sredstva kako bi dugoročno postala turistička i vjerska odredišta“, primijetio je kardinal te upozorio vlasti da „oslanjanje isključivo na prihode od nafte nije održivo jer će jednog dana nafta nestati“.

Ovaj apel dolazi u vrijeme egzistencijalne krize za jednu od najstarijih kršćanskih zajednica na svijetu, i to u regiji koja je sada poprište progona, nasilja, zlostavljanja i kršenja zakona u mnogim područjima, što u konačnici potiče egzodus i prazni prostor od jedne od njezinih primarnih komponenti.

Veliki egzodus

Uostalom, prije američke invazije 2003., Irak je imao oko 1,5 milijuna kršćana. Međutim, desetljeća sukoba, nestabilnosti i ciljanog progona dovela su do toga da je taj broj pao na manje od 200 000 danas. Genocidna kampanja Islamske države (ISIS) 2014. protiv kršćana i drugih vjerskih zajednica u Ninivskoj dolini i sjevernom Iraku, kao i susjednoj Siriji, označila je katastrofalnu prekretnicu. Stotine tisuća ljudi bile su prisiljene pobjeći, crkve i drevni samostani bili su oskrnavljeni ili uništeni, a dubok osjećaj ranjivosti utisnut je u kolektivno sjećanje ljudi. Čak i nakon vojnog poraza ISIS-a, kriza se nastavila, kao i egzodus. Osim toga, (malobrojni) kršćani koji su se vratili suočili su se s novim nizom prepreka, uključujući krhko sigurnosno okruženje, demografske promjene u njihovim povijesnim gradovima i sustavni problem prisvajanja imovine. Pokušaj razvoja povijesnih groblja u Najafu mnogi vide kao još jedan primjer ovog „sporog brisanja“ njihove fizičke i kulturne prisutnosti iz iračkog krajolika. Patrijarh je na kraju dodao da je ova kršćanska baština obogaćena i poznatim arapskim kršćanskim pjesnicima poput Imru' al-Qaisa i al-Nabigha al-Dhubyani, koji su odigrali temeljnu ulogu u oblikovanju arapske književnosti.

Arheologija, umjetnost i književnost čine baštinu velike ekonomske, povijesne i kulturne vrijednosti, toliko da predstavljaju pravo „crno zlato“ Iraka, kako je sam kaldejski primas izjavio u prošlosti. Od svog vremena kao nadbiskup Kirkuka, kardinal Sako osuđuje opasnosti s kojima se suočava ovo „univerzalno dobro“, koje se mora zaštititi od krađe, ilegalne trgovine, pa čak i klimatskih promjena, jer samo ono vrijedi „više od nafte“. To je zadatak za sve Iračane, ne samo kršćane, kako je patrijarh podsjetio i 2016. tijekom Međunarodne konferencije za zaštitu kulturne baštine u područjima sukoba u Abu Dhabiju.

KT