Drugačiji pogled na nacionalnu prošlost
ned, 04. prosinca 2022. 13:23
Zbornik pod nazivom Krize, sukobi i solidarnost u perspektivi crkvene povijesti (od srednjega vijeka do modernoga doba)sadrži radove predstavljene na V. kongresu hrvatskih povjesničara održanom u Zadru od 6. do 9. listopada 2016.
Radovi pružaju nove perspektive budućim istraživanjima
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Ovodjelo, urednice Ane Biočić, sastoji se od sedam radova u kojima su predstavljeni različiti primjeri sukoba i solidarnosti u hrvatskoj crkvenoj povijesti. Djelo je ugledalo svjetlo dana u prosincu 2021. u suizdanju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nakladničke kuće Kršćanska sadašnjost.
Odnosi unutar Crkve
Važnost ove tematike zrcali se u činjenici postojanja brojnih kriza, sukoba i solidarnosti, kako u općoj povijesti, tako i u povijesti Katoličke Crkve čiji se početci vežu prvobitno uz sukobe sa židovstvom, potom Rimskim Carstvom, a onda i otpadom od vjere. Postoje cijeli spektri sukoba i kriza koje su duboko promijenile tijek Crkve, a koji i danas izazivaju zanimanje znanstvenika. Tako je u radu autora Marka Petraka donesena analiza relevantnih pitanja pisma koje je papa Inocent III. napisao na samom početku svog pontifikata Kaptolu Sv. Anastazije, a koje je bilo pravne prirode s namjerom rješavanja sukoba oko izbora mjesnog biskupa.
Urednica Zbornika pisala je o solidarnosti svećenika u Hrvatskom saboru tijekom druge polovice 19. stoljeća, ali na način pronicanja u tu društvenu vrijednost te određujući njezina različita područja, koncepte i tipove na primjeru međusobna odnosa tadašnjeg klera.
Daniel Pataftaosvrnuo se na sukobe i primjere solidarnosti u reformnom pokretu i Hrvatskoj starokatoličkoj crkvi.
Vanjski sukobi i solidarnost
Osim unutarnjih sukoba, radovi se bave i sukobima, točnije crkveno-državnim odnosima o čemu je pisala Slađana Josipović Batorek istražujući ih na primjeru đakovačkih biskupa Antuna Akšamovića i Stjepana Bäuerleinate njihove uloge u odnosu Crkve i države.
Problematizirani su i odnosi između katolika, posebice klera, i drugih vjeroispovijesti, a u istraživanju Dubravke Božić Bogovićprikazanisu zaključci koji objašnjavaju zašto je kraj 17. i početak 18. stoljeća bio obilježen napetostima između katolika i muslimana te pravoslavnih, kao i minimalnom suradnjom katolika i protestanata.
Franjo Velčiću svom se radu osvrnuona napetosti u odnosima između Hrvata i Talijana na otoku Lošinju s obzirom na glagoljicu i staroslavenski jezik u liturgiji na prijelazu dvaju stoljeća, a moguće je čitati i o crkvenoj povijesti Rijeke tijekom talijanskog fašizma o čemu je pisao Marko Medved.
Radovi su obradili dugo razdoblje u hrvatskoj povijesti kako bi pružili nove perspektive budućim istraživanjima koja će se baviti krizama, sukobima i solidarnošću kao neodvojivim dijelom povijesti Crkve, pritom međusobno isprepletenim, što su autori radova u Zborniku i rasvijetlili. Pozornost čitatelja privući će „osobita vrijednost sabranih radova koju daju doneseni potpuno novi povijesni izvori ili novi način čitanja već poznatih podataka“, kako je zapisano u jednoj od recenzija knjige.
Izdvojeno
Nove knjige
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=f1571ded05cecd4324a00ff267ddfc62)
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=09ee4bfe243d7839c92b737d8f117ca0)
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
