Najbolja filozofska knjiga u 2023.
Sub, 14. Prosinac 2024. 15:25
Djelo predstavlja istraživanje jednog od najvažnijih i najkompleksnijih pitanja u filozofiji religije – teodicejskog problema, to jest odnosa Boga i zla u svijetu, s naglaskom na suvremene teodicejske odgovore.
U knjizi je prvi put na hrvatskom jeziku sustavno i kritički prikazana suvremena teodicejska problematika
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Knjigu Teodicejski problem u suvremenoj filozofiji religije napisao je Danijel Tolvajčić, a izdali su, u siječnju 2023., sunakladnici Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Kršćanska sadašnjost.
Recenzenti su: Aleksandra Golubović, Boško Pešić, Branko Murić i Kristina Vujica.
Knjiga započinje analizom teodicejskog problema u suvremenoj filozofiji religije, postavljanjem problema i definiranjem ciljeva djela. Autor najprije razmatra teodicejski problem kroz povijest, s težištem na načinu na koji je zlo oblikovalo razumijevanje Boga u kršćanstvu.
Tolvajčić ispituje kako je zlo tradicionalno predstavljano kao teološki i filozofski izazov za kršćansku vjeru te proučava povijesnu perspektivu različitih interpretacija i teodicejskih pokušaja, počevši od klasičnih doktrina do suvremenih teorija.
Analizira središnje suvremene ateističke argumente protiv teizma, odnosno dvije središnje teorijske inačice – logički i evidencijski problem zla koje „drže kako moralno i naravno zlo stavljaju u pitanje teističko vjerovanje“.
Razmatra zatim dva najpoznatija teistička odgovora, a to su slobodna volja kao ključna komponenta u objašnjenju zla te teodiceja, odnosno u knjizi predstavljene najutjecajnije suvremene teodiceje koje, osim što uključuju neke elemente obrane iz slobodne volje, nastoje ponuditi konkretne razloge zašto Bog dopušta zlo.
Slijede zatim četiri poglavlja u kojima su obrađene glavne suvremene teodiceje s različitim pristupima u pokušaju pomirenja postojanja zla s božanskom osobom.
To su: Teodiceja stvaranja duša Johna Hicka koji smatra kako je zlo neizbježno za moralni i duhovni razvoj čovjeka; Teodiceja „većeg dobra“ Richarda Swinburnea čija se teorija temelji na ideji da zlo može biti opravdano kao nužno za postizanje većeg dobra; Procesna teodiceja Davida Raya Griffina prema čijem mišljenju Bog nije svemoćan u tradicionalnom smislu, nego djeluje unutar zakona svijeta koji je u stalnom procesu stvaranja; Moralna anti-teodiceja D. Z. Phillipsa i Kennetha Surina čija teorija predstavlja radikalnu kritiku pokušaja opravdanja zla u kontekstu teodiceje.
Peto poglavlje posvećeno je „rješenju“ odnosa zla i Boga, a zaključno Tolvajčić iznosi svoj kritički stav prema svim predstavljenim teodicejama.
Teodicejski problem u suvremenoj filozofiji religije detaljno je i zanimljivo djelo koje, kako je autor zapisao u Predgovoru, želi čitatelje upoznati s najznačajnijim suvremenim teodicejskim nacrtima i njihovim kritikama, ali i ukazati kako je projekt teodiceje duboko problematičan.
Ipak, premda je djelo namijenjeno prvotno filozofima i teolozima, knjiga je pisana razumljivim jezikom te može privući pozornost šireg kruga čitatelja.
S obzirom da je, prema recenzijama, u knjizi prvi put na hrvatskom jeziku sustavno i kritički prikazana suvremena teodicejska problematika, štivo je poticajno te vrijedno čitanja i preporuke.
Danijel Tolvajčić rođen je u Zagrebu 1978. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u rodnom gradu gdje je diplomirao na KBF-u te doktorirao na Filozofskom fakultetu.
Redoviti je profesor na zagrebačkom KBF-u.
Objavio je dvije autorske knjige, uredio dva zbornika te objavio 30-ak radova u raznim hrvatskim i međunarodnim stručnim i znanstvenim časopisima.
Oženjen je i otac dvoje djece.
Za djelo Teodicejski problem u suvremenoj filozofiji religije, u svibnju 2024., nagrađen je nagradom Instituta za filozofiju za najbolju filozofsku knjigu objavljenu u Hrvatskoj u 2023.
Izdvojeno
Nove knjige
Sri, 20. Stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
