Slika najvažnijeg crkvenog događaja 20. stoljeća


Knjigu Povijesni atlas Drugog vatikanskog koncila priredio je Alberto Melloni, povjesničar Crkve. U ovom atlasu ponuđen je kompletan pregled tog ekumenskog sabora, počevši od očekivanja i najava sve do samog kraja koncila i popisa dokumenata.

Piše: Tina Matić

Djelo o Drugom vatikanskom koncilu izvorno je pisano na latinskom jeziku, a na hrvatski ga je preveo Branko Murić. Knjigu ispisanu na 280 stranica, koju su uredili Frederico Ruozzi i Enrico Galavotti, objavila je 2018. nakladna kuća Kršćanska sadašnjost.

Od A do Ž

Najvažniji događaj 20. stoljeća koji se zbio unutar Crkve jest Drugi vatikanski koncil. Njega je najavio papa Ivan XXIII. 25. siječnja 1959., na 100. dan otkako je izabran za poglavara, a koncil je zaključen 8. prosinca 1965. na 901. dan pontifikata pape Pavla VI.

Sve ono što se događalo u vremenskom razdoblju od gotovo šest godina, predstavljeno je tekstom i obogaćeno slikama kako bi se stvorila i vizualna dimenzija ovog sabora.

Složeni sadržaj satkan je od 21 velikog poglavlja, a ona su grupirana u nekoliko rubrika koje se isprepliću u uvezanom tekstu. Osim Uvod i Vremenske crte, autor je izdvojio poglavlja pod okriljem rubrika Povijest i Žarište.

Unutar Povijesti priču o Drugom vatikanskom koncilu pričaju poglavlja: Prolog, Očekivanje, Najava 1959., Pretpripravno razdoblje 1959.-1960., Pripravno razdoblje 1960.-1962., Početak 1962., Početak – Prvo razdoblje 1962., Početak – Prvo međurazdoblje 1962.-1963., Priprava 1960.-1962., Svijest – Prvo međurazdoblje 1962.-1963., Svijest – Drugo razdoblje 1963., Svijest – Drugo međurazdoblje 1963.-1964., Kriza – Treće razdoblje 1964., Kraj – Treće međurazdoblje 1964.-1965. i Kraj – Četvrto razdoblje 1965.

Skupina Žarišta broji manje poglavlja, ali predstavlja one trenutke i mjesta u kojima je radnja ekumenskog sabora bila od ključne važnosti. Ta poglavlja su: Aula, Rim, Tijelo i Sudbine.

Na kraju atlasa nalaze se bilješke.

Prekretnica

Poznato je kako je cilj Drugog vatikanskog koncila bio otvaranje Katoličke Crkve prema modernom društvu. Kroz te korake na saboru, atlas na zanimljiv način vodi svakog čitatelja koji želi znati nešto više o ovom važnom trenutku za Crkvu.

Autor ističe da su se u tom vremenskom razdoblju koliko je trajao ovaj relativno kratak ekumenski sabor, odigrali brojni radikalni zaokreti i obrati te da je tumačenja mnogo.

„Ako uistinu postoji plod povijesti Drugog vatikanskog koncila, on je upravo onaj koji gura bilo povijesno bilo ono teološko istraživanje prema diferenciranom ishodu, čija je učinkovitost bila potvrđena na mnoge načine“, napisao je Melloni govoreći o utjecajima koncila na različite sfere ljudskog života.

Treba istaknuti kako je autor Alberto Melloni tajnik Instituta za religijske znanosti Ivan XXIII. iz Bologne, redoviti profesor povijesti kršćanstva na Sveučilištu u Modeni i nositelj Katedre UNESCO-a o religijskom pluralizmu i miru na Sveučilištu u Bologni, nastojao dočarati Drugi vatikanski koncil u dimenziji vremena. Ovim djelom ponudio je predodžbu o toliko važnom trenutku povijesti, o prekretnici u Katoličkoj Crkvi iznoseći potvrđene i mjerodavne popise sudionika koncila različitih naslova bez davanja prednosti ijednom od njih i tako pružio vrijednu literaturu svakom tko želi istražiti to događanje 60-ih godina 20. stoljeća.