Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Djelo Neželjeno autora Jaya Stringera originalno je napisano na engleskom jeziku i objavljeno 2018. Na hrvatskom je tiskano u Verbumovu izdanju u listopadu 2025., a za prijevod je zaslužan Anđelko Bošnjak. Predgovor izvornom izdanju napisao je doktor teologije Mark Laaser, a za izdanje na hrvatskom jeziku Josip Bošnjaković. Sastoji se od 272 stranice koje su podijeljene na tri dijela, odnosno 19 poglavlja.

Autor započinje knjigu odjeljkom o teologiji neželjena seksualnog ponašanja te iskazuje tvrdnju kako borba protiv neželjenih seksualnih navika ne može biti uspješna ako se fokusira isključivo na prestanak takva ponašanja. Ističe kako je takvo ponašanje pokušaj „samoliječenja“ dublje boli te istražuje dinamiku obitelji i zajednice, otkrivajući kako su ljudi često spremniji priznati kako su pogriješili, nego pozorno istražiti zašto su takvo što učinili. Stringer tako pozornost usmjerava na mapiranje prošlosti kao ključni korak prema promjeni sadašnjosti. Piše dakle o određivanju smjera neželjenom seksualnom ponašanju, disfunkcionalnim obiteljskim sustavima, napuštanju, traumi kao gubitku duše, seksualnom zlostavljanju…

„Opet sam tu. Zašto sam toliki idiot? Zašto ostajem u tom glupom krugu? Neprestano se vraćam onome za što znam da mi uništava život“, riječi su jedne djevojke na autorovu psihoterapijskom kauču te se Jay pita: „Zbog čega ostajem?“ Piše potom o Tri otmičara naših duša: rezignaciji kao otetoj beskorisnosti, perverziji kao otetoj požudi te degradaciji kao otetoj ljutnji. Uz to, s obzirom da je provodio istraživanje neželjena seksualnog ponašanja među 3 800 muškaraca i žena, kojima je i posvetio ovu knjigu, autor donosi i različite statističke prikaze ključnih pokretača nevjere kod obaju spolova, gledanju pornografije, ali i brojnim drugim seksualno graničnim ponašanjima.

Treći dio knjige naslovljen je Kako da se izvučem? i pozornost je na izlasku iz začarana kruga neželjena ponašanja. Autor ne nudi brza rješenja snage volje, nego potiče na samosućut i ponovno povezivanje s drugima. Savjetuje tako pronalaženje osjećaja svrhe kao najmoćniji način da se prekine život u seksualnoj slomljenosti, da se razmišlja o vlastitoj povijesti, te o smislu i pomoći zajednice.

„Neželjeno seksualno ponašanje nastaje kada se spoji šest središnjih životnih iskustava: uskraćivanje, disocijacija, nesvjesno uzbuđenje, beskorisnost, požuda i ljutnja. Bilo koje od ovih iskustava samo za sebe nije dovoljno da izazove dublju štetu. No, kada se ona povežu i jedno drugo ojačavaju, teren za pojavu neželjena seksualnog ponašanja je pripremljen“ (str. 108)

Autor ne nudi utjehu onima koji traže brza i površna rješenja te se djelo preporuča prvenstveno čitateljima koji su spremni na radikalan i često bolan povratak u vlastitu prošlost. Stoga se preporuča osobama koje se godinama bore s istim obrascima neželjena seksualnog ponašanja, a uvidjeli su da im klasične metode „jačanja volje“ i potiskivanja srama više ne pomažu; zatim pastoralnim djelatnicima i terapeutima koji žele razumjeti psihološku pozadinu seksualne slomljenosti. Njih autor poziva da ne nude moralne osude, nego da postanu suputnici u procesu iscjeljenja traume. Djelo može biti korisno i zajednicama koje čistoću ne žele razumjeti kao puko odsustvo grijeha, nego kao dio cjelovite osobnosti. Jay ne nudi opravdanje za postupke, nego alat za njihovo razumijevanje te je djelo dobro za osobe koje se ne boje otkriti svoju slomljenost i početi ju koristiti kao mapu prema slobodi.

„Ova knjiga je blagoslov“, ocijenio je Laaser. „Praktična, suosjećajna i prožeta nadom“, kako je zapisao nakladnik te je „dar“, prema Bošnjakovićevim navodima. Posebice su ohrabrujuće riječi autora za sve koji se bore s nekim oblikom neželjena seksualnog ponašanja: „Nada postoji u samom talogu vaše boli.“

Neželjeno je poziv na prekid sukoba s vlastitim tijelom i početak procesa u kome seksualna povijest prestaje biti teret, a postaje smjerokaz prema autentičnoj bliskosti.