Katolička crkva koja je preživjela pobune u Kini


Pekinška crkva Spasiteljeva izdržala je Boksački ustanak i Kulturnu revoluciju koja je uslijedila, postavši simbol katoličke otpornosti…

Krajem 19. stoljeća putnici su kinesku prijestolnicu Peking opisivali kao arhitektonsko čudo prepuno tisuću godina starih hramova i raznih svetišta te svetih građevina. Međutim, gotovo svi su uništeni ili ozbiljno oštećeni tijekom Kulturne revolucije (1966. - 1967.) kada je kineski vođa Mao Zedong promicao državni ateizam i provodio antireligijske kampanje.

Čak i prije Kulturne revolucije lokalni vjerski objekti bili su pod opsadom tijekom Boksačkog i drugih lokalnih ustanaka.

Među nekoliko građevina koje su preživjele jest pekinška crkva Spasiteljeva čije podrijetlo seže do prvih posjeta isusovaca Kini u 18. stoljeću.

Izgradio ju je 1887. biskup Alphonse Favier, francuski misionar i arhitekt, a nalazi se na nekadašnjem mjestu koje su osnovali isusovci 1703. na zemljištu koje im je car Kangxi darovao nakon što su ga od malarije izliječila dva isusovca liječnika 1693.

Neogotički dizajn koga je odabrao Favier pomiješan je s lokalnim arhitektonskim senzibilitetima, s rezultatom jedinstvene mješavine gotičkog i kineskog dizajna poznatog kao autohtona gotika.

Neslužbeno poznata kao „Sjeverna crkva“ – također nazvana Xishiku crkva ili Beitang na kineskom, Spasiteljeva crkva izgrađena je u okrugu Xicheng nakon što su kineske vlasti povratile izvornu lokaciju u blizini Zabranjenog Grada. Međutim, ubrzo nakon izgradnje na crkvu je počela utjecati burna kineska povijest 20. stoljeća.

Na nekoliko mjeseci tijekom 1900. preuzeli su ju bokserski ustanici tijekom njihova ustanka (1899. - 1901.) – pobune kineskih građana s jakim protustranim, antiimperijalističkim i antikršćanskim pozicijama.

U istom razdoblju crkvu Spasiteljevu napali su i Mandžuri, skupina pobunjenika koji pripadaju mandžurskoj etničkoj skupini, a u obranu crkve od napada uskočio je biskup Favier.

Favierovu uspješnu obranu, tijekom pobune koja je desetkovala kapelice po gradu i koštala života tisuće ljudi (uključujući oko 400 župljana), povjesničari su opisali kao „ništa manje od čuda“.

Tijekom kineske Kulturne revolucije, kada su mjesta bogoslužja bila namjerno napadana i uništavana kao dio kampanje za brisanje religije i promicanje ateizma, pekinška crkva Spasiteljeva bila je pošteđena uništenja i pretvorena u tvornicu elektronike. Slično tomu, tijekom vladavine Deng Xiaopinga 1970-ih, crkva je korištena kao škola.

Tek je 1985. konačno vraćena izvornim vlasnicima i izvornoj svrsi. Danas je ovo zdanje najveća katolička crkva u Pekingu, gdje se slave mise na mandarinskom, engleskom i francuskom, kako za domaće, tako i za strane katolike.

J.P., KT