U razgovoru s dopisnicom Cruxa Elise Ann Allen u prvom intervjuu svog pontifikata, Leon XIV. je također rekao kako se trudi „ne nastaviti polarizirati ili promovirati polarizaciju u Crkvi“.

Prvi službeni intervju pape Prevosta, kako prenosi CNA, urađen je u sklopu biografije Leon XIV: Građanin svijeta, misionar 21. stoljeća, autorice Allen, koja sada izlazi na španjolskom, a sljedeće godine na engleskom jeziku.

„Ne vidim svoju primarnu ulogu kao pokušaj rješavanja svjetskih problema. Uopće ne vidim svoju ulogu kao takvu, zapravo, iako mislim da Crkva ima glas, evanđelje je poruku koja se treba i dalje naviještati, izgovarati i govoriti glasno“, rekao je.

U opsežnom intervjuu, prvi papa rođen u SAD-u objasnio je kako planira riješiti kontroverzna pitanja u Crkvi, uključujući svoj pristup LGBT debatama, mogućnost đakonskoga ređenja žena, sinodalnost i tradicionalnu latinsku misu.

Nužno je istaknuti važnost obitelji

Leon je rekao kako je svjestan da je crkveno učenje o seksualnom moralu vrlo polarizirajuća tema te iako prihvaća sve u Crkvi, ne namjerava napraviti promjene – barem ne u skorije vrijeme.

Signalizirajući svoju namjeru da bude u skladu s otvorenim pristupom pape Franje, rekao je da su „svi pozvani, ali ne pozivam osobu zato što ima ili nema određeni identitet“.

„Ljudi žele da se promijeni crkvena doktrina, žele da se promijene stavovi. Mislim kako moramo promijeniti stavove prije nego što uopće razmišljamo o promjeni onoga što Crkva kaže o bilo kojem pitanju“, kazao je Papa.

„Smatram vrlo malo vjerojatnim, svakako u bliskoj budućnosti, da će se doktrina Crkve u smislu onoga što ona uči o seksualnosti, što uči o braku, [promijeniti]“, naglasio je.

„Osobe će biti prihvaćene i primljene“, dodao je Papa, ponavljajući važnost poštovanja i prihvaćanja ljudi koji u svojim životima donose različite odluke.

„Već sam govorio o braku, kao što je to činio i papa Franjo, o obitelji koja je muškarac i žena u svečanoj obvezi, blagoslovljeni u sakramentu braka… Uloga obitelji u društvu, koja je ponekad patila posljednjih desetljeća, ponovno se mora prepoznati i ojačati“, istaknuo je Leon XIV.

Također je kritizirao objavljivanje obreda kojima se blagoslivljaju „ljudi koji se vole“ u zemljama sjeverne Europe, rekavši kako krše odredbe pape Franje u Fiducia Supplicans, koje su dale dopuštenje za neliturgijske blagoslove istospolnih parova.

„Mislim da će se učenje Crkve nastaviti kakvo jest, i to je ono što imam reći o tome za sada“, dodao je.

Nema ređenja žena

Još jedna promjena za koju je Papa rekao kako je neće napraviti jest dopuštanje đakonskoga ređenja žena.

„Nadam se da ću nastaviti stopama Franje, uključujući i imenovanje žena na neke vodeće uloge na različitim razinama života Crkve“, objasnio je. „Mislim kako postoje neka prethodna pitanja koja treba postaviti. ... Zašto bismo razgovarali o đakonskom ređenju žena ako sam đakonat još nije pravilno shvaćen i pravilno razvijen i promican unutar Crkve?“

Papa s novinarkom Elise Ann Allen, Crux Now

Napomenuo je kako postoji studijska skupina, u kontekstu Sinode o sinodalnosti, koja se posebno bavi proučavanjem pitanja službi u Crkvi, uključujući potencijalni đakonat žena.

„Možda postoji mnogo stvari koje treba razmotriti i razviti u ovom trenutku prije nego što ikada možemo stvarno doći do postavljanja drugih pitanja. ... Ići ćemo s tim i vidjeti što će biti“, kazao je Papa.

Nastaviti putem sinodalnosti

Leon XIV. je opisao sinodalnost – Franjin program za šire konzultacije o upravljanju Crkvom i poučavanju izvan hijerarhije – kao „stav, otvorenost, spremnost na razumijevanje“ i proces „dijaloga i međusobnog poštovanja“ koji bi mogao poprimiti različite oblike.

„Mislim kako postoji velika nada ako možemo nastaviti graditi na iskustvu proteklih nekoliko godina i pronaći načine da budemo Crkva zajedno… Ne pokušavati preobraziti Crkvu u neku vrstu demokratske vlade, jer ako pogledamo mnoge zemlje diljem svijeta danas, demokracija nije nužno savršeno rješenje za sve.“

Papa je kroz cijeli intervju izrazio spremnost sjesti i saslušati svačije gledište, uključujući i zagovornike tradicionalne latinske mise – iako se još nije odlučio kako riješiti napetosti oko njezina slavlja.

„To je postalo toliko polarizirano pitanje da ljudi često nisu spremni slušati jedni druge... To je samo po sebi problem. To znači kako smo sada u ideologiji, a više nismo u iskustvu crkvenog zajedništva. To je jedno od pitanja na dnevnom redu“, posvjedočio je.

„Između tridentske mise i mise Drugog vatikanskog koncila, mise Pavla VI., nisam siguran kamo će to voditi. Očito je vrlo komplicirano… Postalo je politički alat, a to je vrlo nesretno“, kazao je Papa te napomenuo da će uskoro biti prigoda razgovarati s ljudima koji zagovaraju ono što je nazvao tridentskim obredom mise, što je moguća referenca na godišnje hodočašće vjernika „latinske mise“ koje će se održati u Rimu krajem listopada.

Nedostatak dijaloga unutar Crkve

Osim rečenoga, Papa je pojasnio kako je još jedno pitanje među prioritetima njegova dnevnog reda, a to su unutarnji odnosi u Vatikanu. Izrazio je žaljenje što dikasteriji trenutno rade na vrlo „izoliran način“.

Pohvalio je obnovljeni fokus na evangelizaciju u reformi Rimske kurije pape Franje kroz apostolsku konstituciju Praedicate Evangelium, ali je rekao kako još ima posla.

„Nedostatak dijaloga, instrumenata komunikacije, između različitih dikasterija ponekad je bio veliko ograničenje i šteta za upravljanje Crkvom… Dakle, mislim kako postoji problem, netko je upotrijebio izraz 'mentalitet silosa'... Moramo pronaći način okupiti ljude da razgovaraju o tome“, istaknuo je Papa pojasnivši kako je jedan od izazova Kurije suočavanje sa seksualnim zlostavljanjem koje su činili klerici. Kazao je kako na tom planu valja raditi, ali da ova tema ne može biti jedini fokus Crkve.

Misija Crkve i problem seksualnoga zlostavljanja

Izazov je uravnotežiti pružanje pomoći i pravde žrtvama s poštovanjem prava optuženih, rekao je. „U nekoj smo mjeri u problemu.“

Leon je pitanje seksualnog zlostavljanja od strane klerika stavio u kontekst svojih stavova o široj ulozi Crkve u svijetu: „Ne možemo natjerati cijelu Crkvu da se usredotoči isključivo na ovo pitanje, jer to ne bi bio autentičan odgovor na ono što svijet traži u smislu potrebe za misijom Crkve“, kazao je Papa te naglasio kako će ovaj pristup misiji Crkve utjecati i na njegovu interakciju sa Židovima, muslimanima i budistima. Rekao je da je važno imati poštovanje prema onima s drugačijim uvjerenjima, ali istaknuo: „Vrlo snažno vjerujem u Isusa Krista i vjerujem da je to moj prioritet, jer sam rimski biskup i Petrov nasljednik, a papa treba pomoći ljudima da shvate, posebno kršćanima, katolicima, da smo to mi. I mislim kako je to prekrasna misija.“

Tijekom susreta s predstavnicima drugih religija rekao je: „Ne bojim se reći da vjerujem u Isusa Krista i da je umro na križu i uskrsnuo od mrtvih, te da smo zajedno pozvani dijeliti tu poruku.“

Također je izrazio zadovoljstvo onim što smatra poboljšanjem odnosa sa židovskom zajednicom. Za vrijeme Franja pontifikata odnos je patio zbog Papine snažne podrške Palestini, nakon Hamasova napada 7. listopada 2023. te izraelskog rata u Gazi koji je uslijedio.

„Možda sam previše pretenciozan,  ali usuđujem se reći kako se već u prvih nekoliko mjeseci odnos sa židovskom zajednicom kao takvom malo poboljšao“, kazao je papa Leon XIV.

KT