Zvučni kalendar nade

Iščekivanje Kristova rođenja u adventskim pjesmama


Došašće je doba tišine i kontemplacije, ali istodobno i aktivna iščekivanja i priprave za dolazak Spasitelja kroz adventske pjesme koje su usmjerene temama i simbolima povezanim s ovim vremenom kroz godinu.

Piše: Ivan Rako

Došašće, ili udomaćena riječ među Hrvatima katolicima advent, vrijeme je iščekivanja i priprave; predstavlja posebno razdoblje u liturgijskoj godini. Došašće je doba priprave za Božić u kome se spominje prvi dolazak Božjeg Sina među ljude; sjećajući se prvog dolaska, vjernici se kroz to razdoblje posebno usmjeravaju očekivanju drugog dolaska na kraju vremena. Smješteno u četiri tjedna prije Božića, došašće označava početak liturgijske godine te simbolizira duhovnu pripravu vjernika za rođenje Isusa Krista. Ovo vrijeme donosi sa sobom duboko značenje nade, ljubavi, radosti i mira, te potiče na introspekciju i duhovni rast. Kroz simbolično paljenje adventskih svijeća i čitanje biblijskih tekstova, vjernici se pozivaju na promišljanje o vlastitoj vjeri, pripremu srca za Kristov dolazak te promicanje ljubavi i solidarnosti među ljudima. U ovom razdoblju zajednice se okupljaju u molitvi i zajedničkom iščekivanju svjetla koje će obasjati svijet u obliku božićne radosti. Došašće je životni trenutak tišine i kontemplacije, ali istodobno i aktivna iščekivanja i priprave za dolazak Spasitelja kroz adventske pjesme.

Neotuđiva baština adventskih pjesama
Adventske crkvene pjesme usmjerene su prema temama i simbolima povezanima s došašćem. Ove pjesme obično ističu iščekivanje, ispunjenu radost, teologiju dolaska Mesije, i pozivaju vjernike na duhovnu pripravu za Božić.

Pred nama su milosni dani, odnosno dani izvanredne Božje prisutnosti. Stoga, sve melodije adventskih pjesama podsjećaju na nešto što nam je tako poznato, ali uvijek znakovito i zanimljivo. Kroz adventske pjesme naviještamo cjelokupni božićni ciklus. Svaka popijevka je zvučni simbol i pravi vjerski navještaj (fides ex auditu).

Kao i drugi narodi, tako i hrvatski posjeduje neotuđivu baštinu adventskih pjesama koje su nastajale kroz dugo razdoblje.

U tom smislu valja podsjetiti kako došašće možemo dvojako označiti.

Prvi dio obuhvaća dane od Prve nedjelje došašća pa do 16. prosinca, razdoblje koje je označeno kao eshatološko vrijeme. Stoga birajući repertoar pjesama, ovdje bi odgovarale: Padaj s neba; Sine Božji; Klikujte sada zanosno; Evo ide čas; Visom letećNebesa, odozgor rosite.

Drugi dio obuhvaća razdoblje od 17. do 24. prosinca, vrijeme priprave na Isusovo rođenje. Među pjesmama ovdje odgovaraju one marijanskog sadržaja: Poslan bi anđel Gabrijel; Zlatnih krila; Raduj se, grade Nazaret; O, Marijo, ti sjajna zornice; O, rumena zoro jasna.

Poziv na izlazak iz tame
U mnogobrojnim hrvatskim adventskim pjesmama prepoznajemo radosni Gospodnji dolazak, dolazak koji je prikazan motivom zore, svitanja, a posebno opjevavanje Blažene Djevice Marije. Neki od autora popijevki opjevavaju promjenu koju donosi Kristov dolazak: O Marijo, ti sjajna zornice; druga strofa himna (Božanska Riječi, rođena); „Rasvijetli naše pameti, zapali srcaljubavlju da tašt užitak ostave, nebeske slasti okuse.“ Uz ove navedene motive u pjesmama je također prisutna činjenica tame prouzročene grijehom, ali adventske pjesme pozivaju istodobnočovjeka da iziđe iz tame, posebno kroz gregorijanski himan: „Čuj, jasni glas odjekuje, u tami nas opominje:oda sna sad se trgnite, s nebesa Isus dolazi.“

Kao što smo rekli na početku da je vrijeme došašća i vrijeme priprave na drugi dolazak Kristov, tako i u pjesmama možemo naći tematiku opomene na njegov drugi dolazak, što posebno izražava navedeni himan u svojoj trećoj strofi: „Kad potom dođeš, Suče svet, da zle u oganj oboriš i milo svoje odane pozoveš, da ih okruniš.“ Također, veliki dio napjeva parafrazira događaje iz Lukina evanđelja i začeće po Duhu Svetomu (Poslan bi anđel Gabrijel). Ova je popijevka primjer sačuvana repertoara koji se nalazi i u ranijim izdanjima Cithara octochordea. Budući da nije prisutna u stranim zbirkama, daje nam potvrdu nastanka na našim prostorima.

Omiljena pjesma Hrvata
Najpoznatija adventska pjesma je zasigurno Padaj s neba, roso sveta. Ona je pravi simbol došašća i najprihvaćenija pučka popijevka u hrvatskom narodu. Smatra se da je nastala u Đakovu ili u njegovoj užoj okolici. Prvi put je tiskana 1861. u katekizmu-pjesmarici pod naslovom Kratki nauk Kerstjansko-Katoločanski. Ovaj su katekizam, odnosno pjesmaricu, na poticaj biskupa Strossmayera uredila dvojica đakovačkih svećenika: Andrija Šumanovac i Ivan Tombor. Budući da je Tombor bio pjesnik i pisac, moguće je da je možda on baš autor teksta ove pjesme. Ono što je sigurno, Padaj s neba, roso sveta skladao je svećenik Đakovačke biskupije Josip Vallinger koji je bio glazbeno darovit i obrazovan. Pjesma u današnjem obliku prvi je put objavljena u monumentalnoj zbirci crkvenih pjesama naslovljenoj Pievnik koji je izdan u Zagrebu 1895. Padaj s neba, roso sveta sadrži šest kitica koje su raspoređene za pojedine dijelove mise. Iako su postojale druge melodije različitih skladatelja, Vallingerove note su prevladale. Zasigurno se može reći da je do danas najomiljenija adventska pjesma koja je našla mjesto i u najnovijim glazbeno-liturgijskim izdanjima.

Brojne skladbe
Klikujte sada zanosno adventska je pjesma koja je biblijske tematike. U njoj se ističe žudnja za spasenjem, kao i navještaj Kristova dolaska u radosnu iščekivanju. Ova radost i iščekivanje odražavaju se u slikama iz prirode te obiljem duhovnog blagostanja. Na duhovan način kršćanin bdije u svojoj nutrini.Klikujte sada zanosno nalazi se i u drugom izdanju Cithareaoctochoredea u ritmizaciji Vjenceslava Novaka. Duhovnim bdjenjem želimo se približiti Bogu na intenzivniji, dublji način sjedinjujući se sOnim koji dolazi, Isusom Kristom, upravo kako i kaže ova pjesma „Skoro će doći Spasitelj pomoći bijednim ljudima.“U svijetu koji često „vrišti“od buke i nemira, riječi ove pjesme postaju molitva koja nas podsjeća na suštinsku potrebu za duhovnim putovanjem. Kroz poziv na Božju milost, čisto srce, buđenje, vodstvo i spasenje, ove riječi postaju svjetionik koji nas vodi prema unutarnjem miru i bliskosti s Božjom prisutnošću.

Zlatnih krila je pjesma koja se također nalazi u Cithareuoctochordeau. Ova pjesma opisuje susret Božjeg glasnika Gabrijela s Djevicom Marijom. Iako se ne zna njezino podrijetlo, najveća je vjerojatnost da je nastala na našem tlu. Kroz simbole zlatnih krila, Božjeg poziva, anđeoskih riječi i majčinske ljubavi, ovi stihovi postaju putokaz prema duhovnom buđenju.Kroz izraz zahvalnosti, prihvaćanje milosti i suzu ljubavi, ovi stihovi postaju putokaz prema duhovnom obogaćenju.

Visom leteć ptice male stara je hrvatska skladba koja je preuzeta iz Hrvatskog crkvenog kantuala iz 1934. Tekst ove pjesme izriče snažnu ideju pokore, oplakivanja vlastitih grijeha, kao i buđenje iz duhovne lijenosti i spremnosti duha u očekivanju Krista. Razmatranje ovih stihova pomaže nam razumjeti kako Božja prisutnost može donijeti promjenu i iscjeljenje u ljudske živote.

Raduj se grade Nazaret skladba je koja izražava skoru božićnu radost. U Cithareu octochordeau nalazi se latinska verzija ove pjesme. Ovaj napjev nije isključivo vlastit našem narodu jer i Gradišćanski Hrvati posjeduju varijantu u svojoj pjesmarici. U stihovima „Raduj se, grade Nazaret, u tebi niknu krasan cvijet, o Nazaret, svim ljudma sretni vrt. Dođe nam iz tebe spas“,izražena je radost i očekivanje blagoslova iz mjesta Nazareta.

Evo ide čas adventska je pjesma koja se nalazi u sva tri izdanja Citharea octochordeae, i to u latinskoj verziji: Ave Maria – tu Stella i u hrvatskoj: Ave Maria – tak angel Mariju. U njemačkoj pjesmarici ne navodi se autor pjesme, nego samo da tekst i melodija potječu iz 1617. Hrvatski tekst slijedi smisao latinskoga i zadnja strofa podudara se sa zadnjom strofom u njemačkom tekstu. Stihovi „Evo ide čas kad minut će jad: jer zore sjaj već kras, već blizu naš je spas“, postaju molitva nade i očekivanja Krista. Kroz simbole zore, blizine Spasa i izraza radosti, ovi stihovi postaju putokaz vjernicima pronaći snagu i nadu u dolasku Kristova rođenja.

O Marijo, ti sjajna zornice pjesma je koja se nalazi i u ranijim izdanjima Citharea octochordeae. Ova je pjesma kao i mnogi drugi napjevi sve do danas izvor glazbenih nadahnuća, kao i molitva za što skoriji Kristov dolazak. Stihovi „O Marijo, ti sjajna zornice, na nebu modrom zlatna zvjezdice! Ti svijetliš nam koalem kam i kažeš put u raj nebeskim nam“, postaju izraz poštovanja prema Mariji kao nositeljici svjetla.

„Opomena pjesama“
Uz adventske pjesme, tihe i poticajne, ulazimo u vrijeme iščekivanja s posebnim osjećajem radosti i nade. Poruke koje nam upućuju preplavljuju nas dubokim duhovnim značenjem potičući nas na razmišljanje o istinskom smislu Božića. Adventske pjesme nisu samo glazbeni ukras ovog blagoslovljenog razdoblja; one su izvor inspiracije, molitve i vodstva. Kroz melodije i stihove govore nam o iščekivanju, radosti, nadi i ljubavi koji su temeljna poruka došašća. One nas podsjećaju na važnost priprave srca za dolazak Spasitelja te nas pozivaju na duhovni rast.U završetku adventske pjesme postaju naš vodič kroz adventski put podsjećajući nas na važnost tišine, nade i zajedništva u ovom vremenu iščekivanja.

Neka nam njihove poruke budu poticaj otkriti radost u malim trenutcima, cijeniti darove ljubavi i biti svjetionicima nade jedni drugima. Upravo u tim porukama pronalazimo snagu i ljepotu Božića, nadamo se boljem svijetu i s ljubavlju iščekujemo rođenje Spasitelja u našim srcima.