Pet, 28. Srpanj 2017. 09:04 Žepče
Vedar, jednostavan, skroman, ali nevjerojatne intelektualne i teološke, i ljudske širine, kod mnogih je izazivao zavist. Zbog svoje jasnoće u pogledu svih pitanja, od vjerskih, preko filozofskih, pa do antropoloških i političkih, mnogima je bio trn u oku...
Piše: Brane Vrbić
Malo se predgovora sjećam, ali jedan mi je ostao duboko urezan u sjećanje. Napisao ga je 15. kolovoza (sasvim sigurno ne slučajno baš na Veliku Gospu) 1996. njemački novinar Peter Seewald. Predgovor je to knjizi koja će pobrati svjetski uspjeh: Sol zemlje. Bila je to knjiga-intervju koju je taj novinar, koji je već odavno bio napustio Katoličku Crkvu, vodio s tadašnjim prefektom Kongregracije za nauk vjere kardinalom Josephom Ratzingerom.
Razgovor je vođen za potrebe njemačkog tjednika Süddeutsche Zeitung. O kardinalu Ratzingeru njemački mediji su pisali kao o „Panzerkardinalu“ (smatra se da je taj izraz potekao iz engleskih medija, a asocira na naziv njemačkih tenkovskih jedinica u II. svjetskom ratu, odnosno na njihovu upornost i čvrstinu), dakle negativno, a njemački tjednik Süddeutsche Zeitung već je od 1992. želio dobiti profil „drugog“ čovjeka Katoličke Crkve i najpoznatijeg kardinala.
„Nikada me nije pitao o mojoj prošlosti“
Seewald u predgovoru iskreno piše: „Odavno sam istupio iz Crkve. Razloga je za to bilo dovoljno… Nije jednostavno istupiti iz Crkve. Još je, dakako, teže iznova pristupiti Crkvi. Postoji li Bog doista? Ako postoji – je li nam Crkva tada uopće potrebna? Kako ona treba izgledati i kako ju možemo ponovno otkriti?…“ Seewald će napisati u tom kratkom uvodu u knjigu: „Kardinal me nikada nije pitao o mojoj prošlosti i o mojem položaju. Nijedno pitanje nije želio vidjeti unaprijed niti je zahtijevao da se bilo što izostavi ili doda…“ I u tim rečenicama kao da je naznačen i oslikan životni put ovog njemačkog novinara. Poslije prve knjige razgovora s tadašnjim kardinalom Ratzingerom slijedila je i druga knjiga razgovora -Bog i svijet (2000.) te potom i treća iz 2010., ali sada već s papom Benediktom XVI. - Svjetlo svijeta. Prvi je put u povijesti jedan novinar napravio veliki intervju koji je postao knjiga, s jednim Papom. Kroz to vrijeme Peter Seewald se vratio vjeri. Nije potrebno ni spominjati da je tu presudnu ulogu odigrao upravo papa u miru Benedikt XVI. Vjera dolazi po slušanju… Od vatrenog „šezdesetosmaša“, preko radikalnog marksističkog ljevičara iz sedamdesetih, novinara Spigela i Sterna lijevih usmjerenja u '80-im, novinara Süddeutschen Zeitunga u '90-im i potom slobodnog novinara, koji je ipak kroz sve to vrijeme vrlo često pratio vjerske teme, Bog je u Seewaldov život ušao preko sadašnjeg pape u miru Benedikta XVI. To je na kraju postalo jedno duboko prijateljstvo. Za sve nas koji smo pratili i čitali te tri knjige bilo je jasno da se mnogo toga promijenilo u životu münchenskog novinara između 1996. i 2010. godine. Peter Sewald danas je praktični katolik.
Seewald će napisati u tom kratkom uvodu u knjigu: „Kardinal me nikada nije pitao o mojoj prošlosti i o mojem položaju. Nijedno pitanje nije želio vidjeti unaprijed niti je zahtijevao da se bilo što izostavi ili doda…“
Početkom rujna 2016. objavljena je knjiga Posljednji razgovori - Letzte Gespräche. Riječ je o novoj knjizi-intervjuu 90-godišnjeg pape u miru Benedikta XVI. što ga je vodio s Peterom Seewaldom. To je četvrta i posljednja, kako i sam naslov sugerira, knjiga u kojoj ova dva protagonista vode razgovore.
Svijetu se mladi teolog Ratzinger predstavio svojom čuvenom knjigom Uvod u kršćanstvo iz 1968. godine, a završio s Posljednjim razgovorima iz 2016. godine… Iako, naravno i u budućnosti, kada Papa u miru bude već kod svog Nebeskog Oca, možemo očekivati objavljivanja sabranih radova, propovijedi, govora, raznih intervjua… ipak Posljednji razgovori su, čini se, kao posljednja izravna poruka pape Ratzingera vjernicima i svijetu.
Otvoreno o iskustvu vjere
Razgovori su pretočeni na 240 stranica teksta (njemačko izdanje sadrži 281 stranicu) koji obuhvaćaju najznačajnije faze Benediktova života: događaje prije početka njegova pontifikata, za vrijeme pontifikata te nakon odreknuća.
Benedikt XVI. u knjizi govori o pozadini njegova iznenađujućeg odreknuća; o obnovi vjere kao glavnoj temi njegova pontifikata, o papi Franji, reformi Kurije, ali i o pitanjima koja su izazvala dosta polemike u medijima poput odnosa s muslimanima, Židovima, aferi Vatileaks ili bratstvu Sv. Pija X.... Izdavač kaže da nikad prije papa Ratzinger nije tako otvoreno govorio o svom osobnom iskustvu vjere. Benedikt XVI. se osvrnuo i na buduće izazove koji su pred Crkvom… Njegova sjećanja na obitelji, na prijatelje i formativne događaje iz njegova života daju poseban ton knjizi.
U svakom slučaju Posljednji razgovori bili su najiščekivanija knjiga u 2016. godini. S njom su završeni razgovori koje su punih 20 godina vodili jedan novinar i jedan kardinal koji je potom postao Papa. Takvo što nije se moglo susresti ni u jednom pontifikatu. A vjerujem da su mnogi vjernici diljem svijeta svoj put u otkrivanju ljepote kršćanstva ili povratku vjeri pronašli upravo na stranicama tih knjiga… Jer takve knjige, s takvom širinom tema, takve razgovore koji su vjeru jednostavno približavali svakome tko ih je uzeo u ruke, zasigurno u povijesti Crkve nitko nije ranije napisao.
Mudri čovjek
U intervjuu koji je dao za Faith Magazine u veljači 2016. Peter Seewald je kazao: „Bez ikakve sumnje papa u miru Benedikt XVI. jedan je od najvažnijih mislilaca 20. stoljeća - a kao teolog najveći Papa svih vremena. Kao mislilac je zaintrigirao i nadahnuo svijet sa svojim pravovremenim opažanjem i dijagnozom o promjeni društva. On je dokazao da je u pravu - ali, nažalost, njegove riječi nisu bile adekvatno shvaćene. Njegov intelektualni sjaj pojačao je njegov teološki značaj. Vrlo mlad, s 35 godina, već je postao 'teološka zvijezda'. On je jedan od vodećih poznavatelja Drugog vatikanskog sabora. Njegov Uvod u kršćanstvo je klasik katoličkog učiteljstva. Vjerujem da će njegova trilogija Isus iz Nazareta biti temelj za vjeru Katoličke Crkve u trećem tisućljeću ...“
Sam Seewald će jednom zgodom reći da je ponosan na svoja pitanja jer ona su zaista izvrsna, ali da bez sugovornika poput pape u miru Benedikta XVI. to ne bi značilo ništa. S druge strane mikrofona bio je jedan od najvećih svjetskih mislilaca i najvećih kršćanskih teologa – Joseph Ratzinger. Zbog te veličine, koja se nikada nije dala opaziti u životu i nastupima pape Ratzingera, imao je mnoge osporavatelje još od vremena kada je postao prefekt Kongregacije za nauk vjere. Čak i u Katoličkoj Crkvi. Vedar, jednostavan, skroman, ali nevjerojatne intelektualne i teološke, i ljudske širine, kod mnogih je izazivao zavist. Zbog svoje jasnoće u pogledu svih pitanja, od vjerskih, preko filozofskih, pa do antropoloških i političkih, mnogima je bio trn u oku. Zato je bio redovito napadan u svjetovnim medijima, a žestoke protivnike imao je, nažalost, i u samom krilu Crkve…
Nadbiskup Gänswein i novinar Seewald
U svibnju 2016. nadbiskup je Georg Gänswein, pročelnik Papinskog doma te osobni tajnik Pape u miru, na predstavljanju knjige o papinstvu Benedikta XVI. na Papinskom sveučilištu Gregoriani kazao da je na konklavama 2005. godine postojala „dramatična borba“ između dviju skupina kardinala. Prvu proratzingerovsku je nazvao upravo „Sol zemlje“, a u njoj su bili kardinali Lopez, Trujillo, Ruini, Herranz, Ruoco Varela, dok se s druge strane nalazila proturatzingerovska skupina „St. Gallen“ u kojoj su bili kardinali Danneels, Martini, Silvestrini, Kasper, Lehman, M. O'Conor. Prvi je to put da je netko tako visoko pozicioniran u Vatikanu progovorio o skupini iz St. Gallena koju je, prema nekim medijskim navodima, formiralo nekoliko utjecajnih i modernističkih nastrojenih kardinala i biskupa još 1990-ih. Za cilj je imala, prema tim istim tvrdnjama, spriječiti da kardinal Ratzinger naslijedi svetog Ivana Pavla II. I sam belgijski kardinal u miru Danneels je 2015. potvrdio da je postojala ta vrlo „liberalna“ skupina koja je željela korjenite promjene u Crkvi, koju je tom zgodom nazvao „mafija“, pa je potom već idući dan tu izjavu korigirao.
U već spomenutu predgovoru iz 1996. Seewald će papu u miru Benedikta XVI. opisati jednostavnim riječima – „mudri čovjek jednostavna podrijetla iz seoskog dijela Bavarske“. U predgovoru Posljednjih razgovora Seewald podsjeća na riječi engleskog povjesničara Petera Watsona koji je papu Ratzingera nazvao jednim od posljednjih predstavnika „njemačkog genija“ uvrstivši ga u društvo Beethovena i Kanta. Posljednji razgovori su knjiga koja se čita u jednom dahu. A taj dah nam svima može donijeti, vjerujem, puno dobra…
Počeli smo s predgovorom od prije 20 godina, tako i završimo: „Jednom sam ga upitao koliko ukupno ima putova koji vode Bogu. Nisam doista znao što će odgovoriti. Mogao je reći da ima jedan jedini put ili da ih ima nekoliko. Kardinalu nije trebalo mnogo vremena za odgovor, 'Ima toliko putova', rekao je, 'koliko ima i ljudi'.“