Samo da „katolik“ izgubi izbore!


Biden je postao tek četvrti katolik u povijesti SAD-a kandidat za predsjednika. No, je li situacija baš takva kakva se čini na prvi pogled, da se već iz tih odrednica s papira mogu zaključiti i svjetonazorski stavovi kandidata?

Foto: Ilustracija američkih izbora, pixabay.com

Foto: Ilustracija američkih izbora, pixabay.com

Piše: Brane Vrbić, Katolički tjednik

Američki predsjednički izbori su izbori koji se tiču gotovo čitavoga svijeta. I dalje najmoćnija, najutjecajnija, tehnološki najnaprednija, iznimno bogata i velika država odlučuje o mnogim aspektima života današnjeg svijeta. Ono o čemu se i premalo govori je da Sjedinjene Američke Države utječu i na čitavu modernu kulturu i svjetonazorski obrazac po kojima se živi u takozvanim zapadnim društvima i koji se poput plimnog vala širi cijelim svijetom. I zato, nebitno živite li u Južnom Sudanu, Libiji, Kolumbiji, Meksiku, Australiji, Poljskoj, Ukrajini, Iranu, Indiji… pa i u BiH, američki predsjednički izbori će se na neki način odraziti na vas, vaše društvo i vašu državu. Bilo politički, bilo ekonomski, bilo svjetonazorski.

Bitka za najmoćniju poziciju u današnjem globaliziranom svijetu riješit će se 3. studenoga. Republikanac Donald Trump će pokušati izboriti svoj drugi mandat, dok će demokrat Joe Biden pokušati sve ne bi li to spriječio. I sada se dolazi do jednog vrlo zanimljivog detalja koji govori da papir trpi sve, pa i kada se govori o vjerskim opredjeljenjima i uvjerenjima. Donald Trump je prezbiterijanac, dakle čovjek koji dolazi iz protestantskog dijela američkog društva koje je kroz povijest dalo uvjerljivo najviše američkih predsjednika, a njegov kandidat za potpredsjednika je Mike Pence, rođen kao katolik, ali danas je praktični protestant. Nasuprot kandidatima republikanaca stoje demokratski kandidat za predsjednika Joe Biden koji se izjašnjava kao katolik i njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris koja se službeno izjašnjava kao baptistkinja, dakle još jedna političarka iz protestantskog miljea američkog društva.

Biden je tako postao tek četvrti katolik u povijesti SAD-a (svi su bili iz redova Demokratske stranke) kandidat za predsjednika. Prije njega su to bili John Kerry 2004., John F. Kennedy 1960. (do sada jedini predsjednik katolik) i guverner New Yorka Al Smith, kandidat iz daleke 1928. Biden je do sada i jedini političar koji se izjašnjava kao katolik i koji je bio američki potpredsjednik.

Trump ili Biden?

No, je li situacija baš takva kakva se čini na prvi pogled, da se već iz tih odrednica s papira mogu zaključiti i svjetonazorski stavovi kandidata? Ne mogu. Grdno bi se prevario praktični katolik koji bi samo s tim informacijama prednost dao Bidenu i Harris. Bez obzira na nevjerojatno blaćenje američkog predsjednika Trumpa preko velikih i utjecajnih medija od SAD-a, preko Zapadne Europe, pa i do većine medija na hrvatskom jeziku; bez obzira i za neke karakterne nedostatke sadašnjeg američkog predsjednika; Trump se pokazao kao veliki i potpuno neočekivani pobornik zaštite života i mnogih kršćanskih svjetonazorskih stavova. Prisjetimo se samo da je i njegova protivnica 2016. Hillary Clinton velika zagovornica rodne ideologije, osobito pobačaja, a dokumenti Wikileaksa su pokazali i da je sama predlagala osnivanje tzv. katoličkih udruga kojima bi se utjecalo i na sami vrh Katoličke Crkve u SAD-u, ali i šire, po brojnim pitanjima, osobito svjetonazorskim.

Donald Trump je u protekle četiri godine uložio velike napore na zaštiti ljudskog života od samog začeća. U 2017. Trumpova administracija najavila je i potom provela smanjenje milijuna dolara bespovratnih sredstava namijenjenih za Planned Parenthood koji otvoreno promoviraju pobačaj i rizično seksualno ponašanje. Ta su sredstva preusmjerili centrima koji se zalažu za zaštitu života. Trumpova administracija zaštitila je 2019. pravo na priziv savjesti. „Nitko ne smije biti diskriminiran zbog odbijanja sudjelovanja u uništavanju života“, poručili su… To su samo dvije iznimno važne odluke koje su pokazale koliko su Trump i njegova politika pro-life za život. Početkom ove godine Trump je postao prvi američki predsjednik koji je sudjelovao u Hodu za život koji se u SAD-u organizira od 70-ih godina XX. stoljeća. „Nerođena djeca nisu nikada imala snažnijeg branitelja u Bijeloj kući“, rekao je Trump u svom govoru. „Svako dijete je neprocjenjivo i sveti dar od Boga.“ I tijekom samog trajanja Republikanske konvencije jasno je ponovljeno da će se Trump i njegova administracija zalagati i dalje za zaštitu života. Posljednja noć Republikanske konvencije usredotočila se na važnost zakona i reda, a završila je opernom izvedbom Ave Maria i domoljubnim skladbama na južnom travnjaku Bijele kuće.

Nasuprot njemu je „katolik“ Joe Biden. Biden je prošle godine promijenio stav u svezi s jednim od temeljnih američkih zakona o pobačaju koji nije dopuštao plaćanje pobačaja državnim novcem. Samo dva dana nakon što je u lipnju prošle godine potvrdio svoju podršku za Hydeov amandman, a nakon medijskih pritisaka i suočen sa slabljenjem izgleda u predutrci za demokratskog kandidata na izborima ove godine, Biden je promijenio svoj stav. I to nakon što je od 1976. (43 godine) branio taj amandman. Smušeno je izjavio kako su se okolnosti promijenile i kako on od tog dana podržava plaćanje pobačaja sredstvima iz Američkog saveznog zdravstvenog osiguranja. Sve za, potencijalnu, moć i vlast.

Već spomenuti najveći industrijski vršitelj pobačaja u svijetu, američki Planned Parenthood, službeno je u lipnju ove godine podržao demokrata Joea Bidena za predsjednika, pri čemu je predsjedničke izbore protiv Donalda Trumpa nazvao „izborima života i smrti“.

Jedna vijest iz listopada prošle godine obišla je svijet. Joe Biden u svojoj pretkampanji se zaustavio na misnom slavlju u katoličkoj crkvi Sv. Antuna u gradiću Firenci, Južna Karolina, ali mu je župnik vlč. Robert E. Morey odbio udijeliti svetu pričest, izvijestili su lokalni listovi South Carolina Morning News. „Nažalost, prošle nedjelje morao sam odbiti svetu pričest bivšem potpredsjedniku Joeu Bidenu“, rekao je Morey u izjavi za taj list. „Sveta pričest znači da smo jedno s Bogom, jedni s drugima i s Crkvom. Naši postupci to bi trebali odražavati. Svaka javna osoba koja se zalaže za pobačaj postavila se izvan crkvenog učenja“, rekao je velečasni Morey te dodao kako će moliti za Bidena. Rekli bismo: I to je hrabri i vjerni svećenik, i to je Amerika.

Kultura smrti

A što tek reći o svjetonazorskim stajalištima njegove kandidatkinje za potpredsjednicu? Biden je imenovao u kolovozu senatoricu savezne države Kalifornije Kamalu Harris za kandidatkinju demokrata za potpredsjednicu SAD-a, nedvosmisleno se svrstavši uz najgorljivije zagovornike nametanja rodne ideologije, osobito promicanje pobačaja i nesmiljen teror LGBT zajednica prema svima koji se ne slažu s njihovim svjetonazorom. Tijekom vremena provedena na funkciji državne odvjetnice SAD-a, Harris je odigrala ključnu ulogu u obrani organizacije Planned Parenthood u spornom slučaju njihove prodaje dijelova tijela pobačene djece, čime su prekršili nekoliko saveznih zakona, sudeći prema tajnim snimkama osoblja u industriji pobačaja. Većina je snimki snimljena u Kaliforniji, ali unatoč tome, Harris je najavila provođenje istrage protiv novinara organizacije Center for Medical Progress, a ne Planned Parenthooda, istodobno prihvaćajući donacije Planned Parenthooda za svoju senatorsku kampanju.

Kao kandidatkinja za Senat hvalila se da je prisilila tvrtke u vlasništvu vjernika i pro-life centre za trudnoću da se ogriješe o svoje savjesti. Prilikom saslušanja za odabir Bretta Kavanaugha na mjesto vrhovnog sudca SAD-a, Harris ga je pokušala navesti da proglasi presudu u slučaju Obergefell, koja je prisilila američke savezne države da priznaju istospolne zajednice, jednim od „velikih trenutaka u povijesti Vrhovnog suda SAD-a“. U prosincu 2018. izjavila je da je članstvo Trumpova kandidata za saveznog sudca Briana Bueschera u katoličkoj udruzi Kolumbovi vitezovi problematično zbog njihovih stavova vezanih za život i brak… Nabrajati se može danima.

I je li sada, uz ovih nekoliko faktografskih crtica, uopće potrebno postavljati pitanja koga bi jedan američki katolik trebao podržati: protestanta Trumpa (i Pencea) ili „katolika“ Bidena i njegovu prvu suradnicu Harris? Ili: U kojemu će smjeru krenuti SAD ovisno tko dobije izbore?

Još nekoliko podataka

U SAD-u je oko četvrtine glasača katoličke vjeroispovijesti. Agencija Gallup potvrdila je da su 23% punoljetnih američkih glasača katolici. Podatci govore da katolici imaju natprosječnu zastupljenost u nekoliko ključnih, tzv. prevrtljivih (swing), država u utrci za predsjednika SAD-a uključujući: Novi Meksiko, New Hampshire, Wisconsin i Pennsylvaniju.

Gallupovi podatci prikupljeni iz anketa provedenih do srpnja ove godine pokazuju da 49% punoljetnih katolika podržava ili je bliže Demokratskoj stranci, dok 43% podržava ili naginje Republikanskoj stranci. Tijekom prvih šest mjeseci ove godine 45% katolika imalo je pozitivan stav o predsjedniku Donaldu Trumpu. No, i među samim katolicima uočljive su dvije glavne silnice. Praktični katolici, prema Gallupu oni koji mjesečno ili češće pohađaju crkvu, znatno su više republikanski orijentirani i češće biraju Trumpa nego oni koji rijetko odlaze crkvu. Analiza iz 2004. pokazala je da su praktični katolici puno više podržali metodista Georgea W. Busha nego Kerryja koji je zapravo katolik bio samo na papiru. I to je očito bilo prepoznato među većinom tamošnjih katoličkih vjernika.

Druga značajna podjela unutar katoličkog pučanstva u SAD-u je etnička pripadnost. Među bijelim katolicima (vrlo je malo crnih katolika) 56% podržava ili je bliže Republikanskoj stranci, a 39% podržava ili je bliže Demokratima. Otprilike trećina katolika u Gallupovim istraživanjima identificira se kao Latinoamerikanci. Njih 62% podržava ili su bliže Demokratskoj stranci, otprilike isto kao i 58% od ukupne populacije Latinoamerikanaca u SAD-u. I ovi podatci daju jasniji pogled na političke preferencije tzv. ukupnog katoličkog korpusa u SAD-u.

No, ovi izbori će biti izazovni kao gotovo nikad u novijoj američkoj povijesti. Koronakriza i masovno glasovanje putem pošte mogu unijeti puno kaosa na američku političku pozornicu. U SAD-u se već mjesecima vodi velika rasprava o mogućim manipulacijama ukoliko veliki broj birača bude glasovao poštom. Posebno su time zabrinuti republikanci. Smirivanju svakako nije doprinijela ni odluka glavnih poštanskih sindikata u SAD-u koji su javno objavili kako podupiru Bidena u utrci za predsjednika SAD-a. Istraživanja ukazuju da 80% republikanskih glasača želi glasovanje na biračkim mjestima, a 58% demokratskih putem pošte…

Sama situacija oko popisa birača poprilično je nesređena. SAD ima 328 milijuna stanovnika i 153 milijuna registriranih glasača. U istraživanju iz 2012. Pew Research Center pronašao je da čak 24 milijuna unosa birača nije više ispravno ili je znatno netočno. Nadalje, pronađeno je i 1,8 milijuna mrtvih „glasača“. Na predsjedničkim izborima 2016. poslan je putem pošte čak 41 milijun glasačkih listića. Od toga čak 568 000 nije dostavljeno, 318 000 je odbijeno, a status za oko 6 milijuna vodi se kao „nepoznat“. I sad možemo samo zamisliti što bi se dogodilo da preko pošte na izborima 2020. bude odaslano 80 milijuna glasova? Mnogi upozoravaju kako američka pošta jednostavno neće biti u stanju obaviti tako veliki zadatak. I uz već izrečena upozorenja, i s jedne i s druge strane, o mogućem nepriznavanju rezultata izbora, situacija je vrlo zapaljiva. Sve se to može izroditi u vrlo kaotičnu i složenu poslijeizbornu situaciju… I to u Americi.