Razgovarao: Josip Vričko, Katolički tjednik

Gospođa Sanja Horvat rođena  je u Varaždinu 1974., a cijeli život živi u Sarajevu. Po zanimanju je medicinska sestra i prvo radno iskustvo stjecala je u ratnim godinama u Sarajevu gdje je radila kao medicinska sestra na prvoj liniji na Vojničkom polju (današnjem Saraj polju).

Volontirala je u župnom Caritasu, a u Caritasu Bosne i Hercegovine zaposlena je od 1. prosinca 2000. na poslovima koordinacije različitih projekata i programa. Uz to, vodi obuke za uposlenike i volontere te je angažirana na provedbi menadžment standarda Caritasa Internationalis. Također, volontira u organizaciji za prevenciju ovisnosti kod mladih. Povod za razgovor s gospođom Horvat je Nedjelja Caritasa.

Treću nedjelju došašća obilježavamo kao Nedjelju Caritasa u BiH. Jasno, Caritas djeluje, realizirajući svoje brojne projekte, tijekom cijele godine. Ipak, jesu li ovi, tako da kažemo slavljenički dani, po nečemu posebni?

Caritas kao karitativna ustanova Katoličke Crkve djeluje svakog dana i svake godine bez izuzetka. Djelotvorna Ljubav nema kalendar, nego samo izazove i potrebe na koje treba odgovoriti. Neke službe u okviru Caritasa djeluju 24 sata kroz 7 dana u tjednu, svakog dana i noći služe najpotrebitijima u domovima i stacionarnim ustanovama, dok su druge službe organizirane tijekom uobičajenog radnog tjedna. Nedjelja Caritasa je vidljivi trenutak kada zajedno s pukom vjerničkim i širom javnosti možemo i želimo objaviti što to sve Caritas radi, na koji način pomaže i kako se ta pomoć realizira. Tom prigodom predsjednik Caritasa uputi poruku kojom motiviramo javnost i sve dobročinitelje na zajedničko činjenje dobrih djela.

To je milosno vrijeme i za nas djelatnike Caritasa u kojem možemo posebno zahvaliti Bogu za sva dobročinstva i talente koje nam je dao u životu, a koje primjenjujemo u svakodnevnom radu. Također, to je vrijeme zahvale svim dobročiniteljima koji svojim darovima i talentima potpomažu naš rad. Sve je nešto posebno nama i zato slavimo u zajedništvu naš dan, Nedjelju Caritasa. Mi se u Caritasu pripremamo za taj dan, ranije obavimo sve poslove i zadatke, pošaljemo poruke i darove, a na samu nedjelju slavimo u obitelji i svojoj župnoj zajednici. To je još jedan vidljivi znak kojim pokazujemo pripadnost svojoj zajednici, skromnog i skrušenog srca prinosimo Gospodinu svoje zabrinutosti, strahove, radosti i pohvale. Baš kako i treba biti. Ove godine, kada Nedjelju Caritasa obilježavamo pod geslom Učinimo dobro, poruka nadbiskupa Tome Vukšića, predsjednika Caritasa BiH, je Vama, braćo i sestre, neka ne dodija činiti dobro te se ona čita u svim crkvama diljem Bosne i Hercegovine kao i u brojnim Hrvatskim katoličkim misijama diljem svijeta.

U biti, Caritas polazi i trajno se vraća na jednu oznaku, a ona je čovjek u potrebi. I tu se ništa zapravo ne mijenja kroz sva desetljeća…

Čovjek u potrebi je u središtu našeg karitativnog djelovanja, duboko ukorijenjen u misiji i viziji, to je naš brat, naša sestra, koji danas trebaju našu pruženu ruku. Svatko može činiti dobra djela i pomoći potrebitima u svojoj zajednici, susjedstvu, ulici, gradu, a organizirano karitativno djelovanje se radi preko Caritasa i drugih humanitarnih/karitativnih organizacija. Ta misija pred nas stavlja veliku odgovornost, a daje i neku posebnu milost koju imamo u svom djelovanju, posebnost po čemu se razlikuje naše djelovanje od ostalih organizacija koje postoje. Osjećam se blagoslovljeno što sam već 24 godine dio institucije Caritasa i svojim radom i talentima doprinosim onoliko koliko mogu za potrebite. Svako vrijeme nosi svoje breme i potrebe, svoje strahove, a Caritasovo djelovanje se prilagođava potrebama vremena i korisnika. Vrlo je to bitno prepoznati i važno je biti tu kada si potreban, te moći zajedno učiniti da naš brat i naša sestra imaju bolji život.

3. Caritas BiH nositelj je različitih projekata. Tko je oslonac za njihovo realiziranje?

Projekti i programi Caritasa imaju različite dionike, a to su prvenstveno korisnici i potreba/e na terenu, nadalje su tu i donatori koji žele investirati sredstva u tu potrebu, kao i partneri i suradnici, a sve to koordiniraju djelatnici na svim razinama Caritasa. Mi od početka prepoznavanja potrebe, preko pripreme projektnih prijedloga, traženja partnera, donatora,  provedbe aktivnosti, praćenja i izvještavanja, imamo veliku odgovornost. Svatko u svom domenu nosi svoj dio oslonca projekta, kako u Caritasu BiH, tako i u nad/biskupijskim Caritasima kao i drugim partnerskim organizacijama. Svatko od nas čini onaj kotačić koji pokreće drugi i u takvom mikro sistemu ispunjavamo misiju Caritasa. Svi nosimo svoj dio odgovornosti i slijedimo pravila i procedure koje su dogovorene kako bi se ispoštovale vrijednosti i principi karitativnog djelovanja, a istodobno kako bi pomoć uputili potrebitima uz poštivanje svih principa jasnoće, transparentnosti i etičnosti. Velika je to odgovornost, ali uz dobro upravljanje i Božji blagoslov uspijevamo u ovim vrlo zahtjevnim vremenima provoditi desetine projekata i programa koji su usmjereni potrebama mladih, starijih, bolesnih, žena, muškaraca, djece, osoba s invaliditetom, ranjivih skupina. Neka tako bude i dalje na slavu Svevišnjemu.

Vrijeme u kojemu živimo zrcali se, nažalost, i u humanitarnoj katastrofi u Svetoj Zemlji te, još otprije u Ukrajini. Vremena su, kažu stariji, uvijek teška. Ipak, čini li vam se kako živimo u osobito teškom vremenu i koliko je ono izazovno za Caritas?

Spomenuli ste neke velike krize i katastrofe svjetskih razmjera, mi znamo da postoji i veliki broj kriza koje nisu u žiži javnosti i medija, a djelatnici Caritasa tih područja aktivno pomažu svojim sugrađanima. Biti jedna velika Caritasova obitelj u više od 160 zemalja svijeta omogućava nam pristup informacijama i potrebama svih potrebitih. Svatko u okviru svojih mogućnosti može se uključiti i pomoći kolegama u ispunjavanju misije. Nekada je ta pomoć materijalna, pa financije i druga sredstva možemo uputiti u pogođena područja, nekada je to savjetodavna uloga kada svojim znanjem i iskustvom pomažemo kolegama u organiziranju aktivnosti i idejama, a također ne smijemo zaboraviti ni moć molitve. Vrlo je važno biti tu, jedni za druge i mi s ponosom možemo reći da smo više puta pokazali otvoreno srce prema kolegama kojima su krize i katastrofe svakodnevnica. Život pred nas svakodnevno stavlja izazove, a na nama je pronaći načine kako te izazove nadići i kako ispuniti misiju u okviru službe koja nam je povjerena.

Uz izrečene svjetske katastrofe svjedočimo, nažalost, i ovim našim, uvjetno kazano – malim katastrofa. Poput, primjerice, nedavnih katastrofalnih poplava što su zahvatile Središnju Bosnu i dio Sjeverne Hercegovine. Po svim medijskim izvješćima, Caritas je u toj teškoj situaciji pravodobno reagirao.

Velika prirodna nepogoda i katastrofa koja je zadesila dio naše države u Središnjoj Bosni i dijelu Sjeverne Hercegovine pokazala je kolika je moć prirode, a posebno koliko čovjek ima utjecaj na sve što se događa. Vrlo je važno uvijek se odgovorno ponašati prema planeti Zemlji i prema prirodnim resursima koje nam je Bog darovao i stavio na raspolaganje. Nažalost, neki ljudi su neodgovornim ponašanjem utjecali na prirodu, što uz nepogodu je prouzrokovalo veću štetu. Materijalna šteta je teška posebno onima koji su izravno oštećeni, ali se može nadomiriti. Ali kada su ljudski životi u pitanju, tu je šteta nenadoknadiva i potrebno je puno više razumijevanja, potpore i bratskog žalovanja. Tragedija koja se dogodila 3./4 listopada ove godine je potresla emocionalno sve ljude u regiji, a možemo samo zamisliti kako je onima koji su to osobno doživjeli. Sve nas je to podsjetilo na strašne poplave koje su se desile 2014. godine. Među prvima su djelatnici Caritasa, odmah nakon poplava, obišli pogođena područja, prikupili informacije i pokrenuli akciju prikupljanja sredstava. Zaista sam ponosna kada vidim koliko je pomoći prikupljeno i kakav je odaziv za pomoć među ljudima. Veliko srce puno dobrote kod svake osobe koja je na bilo koji način doprinijela akciji i darovala sredstva. Želim zahvaliti svakome osobno na otvorenom srcu, na darovima, molitvama, pozivima i blizini. Posebno želim istaći naše dugogodišnje partnere iz mreže Caritasa bližeg i daljeg okruženja, sestrinske Caritase, posebno Hrvatskog Caritasa, koji su se odazvali i prikupili zaista značajna sredstva za pomoć potrebitima od poplava u pogođenim područjima.

Pokrenut je i veliki broj drugih akcija od različitih institucija i organizacija, što je za pohvalu. Dobiva se dojam da je malo učinjeno na terenu, jer su potrebe velike. Nije neuobičajeno da se medijskom prisutnošću prizove puno pažnje na potrebe i automatizmom poziva ljude na solidarnost. Svaka je akcija kao i donacija vrijedna, a nadam se da će biti usmjerena tamo gdje je potreba. Treba poštovati dinamiku rada svake organizacije i institucije.

Mi u Caritasu primjenjujući principe transparentnosti i poštujući intenciju donatora, temeljito pristupamo aktivnostima pomoći. Napravili smo prve procjene potreba na terenu u suradnji s nad/biskupijskim Caritasima, državnim institucijama i drugim sudionicima. Sukladno tim potrebama razvijamo planove djelovanja i primjenjujemo procedure propisane dokumentima o djelovanju u hitnim situacijama. Prva pomoć je dostavljena na teren u rekordnom roku nakon poplava: paketi hrane i higijene, lopate, sredstva za čišćenje i dezinfekciju, voda, isušivači. U suradnji s lokalnim zajednicama pratimo što se dešava na terenu i planiramo kako će pomoć biti transparentno utrošena, na korist osoba koje su sada u velikoj potrebi. Trenutačno su kolege završile proces nabavki opreme, agregata, ogrjeva i drugih materijala koji će biti podijeljeni korisnicima. U tijeku su planovi obnove poplavljenih objekata u Središnjoj Bosni u partnerstvu s donatorima i drugim stručnjacima. Puno toga treba napraviti i sve organizacije i institucije koje su uključene u ove procese imaju prostora za djelovanje. Ovo nije sprint, ovo je trka na duge staze. Kada svi odu i kada se pozornost javnosti pomjeri na nešto drugo, Caritas će biti tu i dalje, zajedno i s potrebitima. Hvala još jednom svima koji nam to omogućavaju i svojim donacijama doprinose dobrim djelima.

Vi ste, gospođo Horvat, jednom prigodom kazali ste kako Caritas BiH već godinama provodi aktivnosti institucionalnog jačanja, kroz specijalizirane obuke osoblja i volontera, provedbu interne i vanjske revizije, kako za projekte i programe, tako i za cjelokupno poslovanje. Jeste li zadovoljni učinjenim?

Caritas BiH provodi set standarda upravljanja – CIMS Caritas Internationalis Management Standards koji su odobreni od Svetog Oca i koje je svaka organizacija Caritasa u svijetu obavezna provoditi. U tom setu obrađuju se procesi, dokumenti i postupanja Caritasa u pet značajnih poglavlja: Zakoni i Etički kodeks, Upravljanje i Organizacija, Financije i Odgovornost, Uključenje dionika i Zaštita. Za svaki od 76 standarda postoje dokumenti kojima se dokazuje da je standard aktualan i za koji se dokumentira primjena u svakodnevnom radu. To praktički znači da treba dokazati kako upravljate dokumentima, imovinom, sredstvima, kako se brinete o osoblju i o korisnicima, kako je uključena struktura upravljanja, kako se primjenjuje zaštita korisnika, suradnika ili organizacije, sudjeluje li osoblje u obukama i izgradnji kapaciteta, kako se uključuju korisnici u aktivnosti i planiranja.  Sve procedure treba evidentirati i staviti vanjskim procjeniteljima na raspolaganje svake dvije odnosno četiri godine.

Caritas BiH je prvi puta počeo s primjenom menadžment standarda 2014. godine kada je mreža Caritasa Internationalis započela ujedinjavanje standarda. Od 2018. godine sve su organizacije Caritasa na međunarodnoj razini, dobile nalog od Svetog Oca da se započne s primjenom standarda. Od tada Caritas BiH je dva puta procijenjen 2018. i 2023. godine. Ocjene tih vanjskih procjenitelja su vrlo visoke i pozitivne, što svrstava Caritas BiH u sam vrh organizacija Caritasa koje primjenjuju standarde upravljanja. Standardi nam pomažu transparentniji rad, veću mogućnost animiranja i izgradnje povjerenja s donatorima i partnerima, te bolji kredibilitet u društvu kao i u mreži Caritasa.

Naš rad i nastojanja su prepoznata, te smo mi ti koji pratimo i potpomažemo provedbu standarda upravljanja u nekoliko nacionalnih Caritasa u regiji. Lijepo je da i na taj način doprinosimo partnerstvima i dijelimo znanje i iskustva. Baš smo ove 2024. godine posvetili svoje vrijeme u asistiranju kolegama iz Hrvatskog Caritasa u pripremi njihovih standarda upravljanja. Također, sada pripremamo novi ciklus procjene standarda Caritasa BiH sukladno unaprijed dogovorenim pravilima u mreži Caritasa na međunarodnoj razini.

U Caritasu BiH već dugi niz godina provodimo vanjsku reviziju cjelokupnog poslovanja od neovisnih revizora koje potvrđuje Upravno vijeće Caritasa BiH, a projektne revizije u dogovoru s donatorima i nekoliko puta godišnje. To je zahtjevan, ali vrlo dobar proces koji nam omogućava transparentnije poslovanje i osnažuje kredibilitet. Internu reviziju provodimo intenzivnije od ove kalendarske godine. Neki procesu postojali su i ranije, ali je sada sve formalizirano i kolega koji je interni kontrolor olakšava menadžmentu djelovanje, a i kolegama koordinatorima kroz praćenje i filtriranje aktivnosti. Proces organizacijskog razvoja i institucionalnog jačanja je cikličan proces i uvijek se u organizacijskoj strukturi nešto dešava. Važno je pratiti sve procese kako bi smo mogli na vrijeme reagirati i iz svake prilike učiti, kako bi ispoštovali svoju ulogu Organizacije učenja.

Koliko je u vašoj djelatnosti važna transparentnost, budući da evo živimo u državi koja je bez malo postala sinonim za korupciju?

Transparentnost je vrlo važna, a to nam je i obaveza koju smo dobili trenutkom osnivanja i registriranja. Caritas BiH djeluje i provodi principe transparentnog upravljanja i ravnanja kako osoblja i procesa tako i financija i drugih materijalnih dobara. Poštujući civilne i crkvene zakone, kao i Caritas Internationalis, menadžment standarde nama je transparentnost imperativ i očituje se kroz različite oblike poslovanja, kako financijskog poslovanja, tako i odnosa s javnošću. To se nikada neće promijeniti, bez obzira na lokalni ili globalni kontekst i utjecaje. Caritas ima odgovornost prema svim dionicima, partnerima, društvu, ali i korisnicima i svoj rad zasniva na principima i načelima koja su važnija od svih grijeha koji nas okružuju. Važno je da svaki djelatnik i djelatnica to razumije i tako se ponaša. Mi trebamo biti uzorni djelatnici s duboko usađenim životnim vrijednostima. Svojim utjecajem možemo i činimo pozitivnu promjenu u društvu, prvo u svojem lokalnom kontekstu a onda i u cijelom svijetu.

Humanitarni je rad, dakako, specifičan. Može li se slijedom toga konstatirati kako karitativni djelatnici i suradnici nisu tek uposlenici, nego se od njih, u biti, očekuje nešto više?

Caritas je ustanova Katoličke Crkve koja poštuje principe i načela djelovanja unutar Crkve i Države. Caritasova načela djelovanja su navedena u Etičkom kodeksu i svi ih se trebamo pridržavati: partnerstvo, supsidijarnost, sudjelovanje, neovisnost, osnaživanje, upravljanje i odgovornost, zaštita, briga za stvorenje i okoliš, lokalno gospodarstvo, koordinacija, zagovaranje, učenje i razvoj osoblja, briga za osoblje. Svo osoblje je upoznato s Etičkim kodeksom i ostalim dokumentima prilikom zasnivanja radnog odnosa.

Osoblje Caritasa koje skrbi za one u potrebi mora biti primjereno stručno osposobljeno, ali to samo po sebi nije dovoljno. Potrebno je uvijek nešto više od samo tehnički ispravne ljubavi, naime ljudska bića trebaju srdačnu pažnju. Tako nas upućuje Sveti Otac u svojoj enciklici, a tako nas usmjeravaju naši članovi ravnateljstva (Deus Caritas est 31a). Svaki djelatnik i djelatnica su lice Caritasa i prekrasno je biti dio zajednice koja širi ljubav svijetom. Svatko od nas ima svoju ulogu u Caritasu kroz povjerenu mu službu i njegovanje profesionalnosti i ljudskosti, koje su također omogućene kroz različite prigode za obuke, duhovni rast i druženja. Moram reći da sam radosna i ispunjena srca kada sretnem kolege i kolegice koje se nesebično daruju za potrebite i ispunjenje misije Caritasa. Vjerujem da i drugi ljudi izvan našeg kruga prepoznaju kako je lijepo biti Caritasov djelatnik.

Iako je Caritas službena karitativna ustanova Katoličke Crkve, poznato je iz svakidašnjeg života da ne pravi razliku među ljudima. Koliko je, međutim, ta činjenica prepoznata u široj javnosti, i doživljava li se Caritas u BiH organizacijom koja pomaže samo katolicima. Usprkos činjenici da Caritasovo djelovanje, poglavito ratno i poratno, govori o njegovoj posvećenosti svim ljudima…!

Vizija Caritasa BiH je Društvo u čijem se središtu nalazi čovjek, u svim svojim dimenzijama i u kojem u duhu Evanđelja Isusa Krista, vlada socijalna pravda i civilizacija ljubavi u istini. Dakle čovjek u potrebi je u središtu Caritasovog djelovanja, bez obzira na njegovo uvjerenje, pripadnost ili bilo koju drugu razliku. To je također vidljivo u našem svakodnevnom radu i po tome je Caritas prepoznat. Mi živimo u multinacionalnom i multireligijskom okruženju, a ljude drugih vjera i nacija cijenimo i poštujemo, to su naši korisnici, djelatnici i suradnici. Od njih dobivamo riječi i izraze hvale i poštovanja. Osobito mi je drago da je Caritas prepoznat kao takav i da sam ja dio takvog kolektiva. Smatram da je bogatstvo imati druge i drugačije u svojoj blizini, a u slobodi i punini živjeti svoju vjeru i biti čovjek.

Vi ste, gospođo Horvat, realizirajući brojne Caritasove projekte obišli cijelu Bosnu i Hercegovinu. Je li moguće izdvojiti neko određeno podneblje kojemu je pomoć potrebnija nego drugima? Ili, postoji li možda određena ugroženija skupina kojoj je vaša pomoć potrebnija?

Vrlo je nezahvalno govoriti o nekom posebnom području ili regiji u BiH koja je potrebnija u odnosu na drugu. Nema posebnih kriterija, niti je u redu reći ovdje je potreba veća, pa tako stigmatizirati osobe ili kraj. Potrebno je prepoznati koje su potrebe trenutačno danas naglašene i nastojati pronaći modalitet pomoći onima koji je trebaju. U današnje vrijeme prepoznajemo puno nepravde, neimaštine, usamljenosti, izoliranosti i neprilagođenosti. Nastojimo svi zajedno učiniti da se to ispravi i umanji. Puno je kategorija stanovništva koji trebaju našu blizinu i djela od djece do starijih, od zdravih do bolesnih, od učenika, studenata do umirovljenika, osoba sa invaliditetom, rizičnih skupina i migranata. Gdje god je potreba i u skladu s Caritasovom misijom mi nastojimo reagirati, osnažiti organizacije i osobe i pružiti potrebitima pomoć.

Caritas, dakako, nije samo dobivanje pomoći, nego i darivanje. Kakvi su naši ljudi kada je riječ o darivanju? Postoji li u mentalitetu našega naroda svijest i navika pomaganja onoga u potrebi? Ima li onih koji nisu dio Crkve, ali koji kroz suradnju s Caritasom pokazuju kako su spremni pomoći bratu u nevolji?

Hvala dragom Bogu možemo reći da su ljudi kako u BiH tako i u svijetu spremni pomoći i kontinuirano pomagati. Da nije tako, teško bi Caritas uspijevao provoditi projekte i programe. Bez ljudi dobra srca, bez njihovih donacija ne bi bilo ni aktivnosti, obroka, smještaja. Nažalost, Caritas ne dobiva dostatna sredstva od strane institucija u BiH i potrebno je uvijek namicati sredstva iz različitih fondova u inozemstvu ili raditi kampanje namicanja sredstava. Ljudi daruju onoliko koliko imaju, žele i mogu, a mi smo zahvalni za svaki dar i svaku molitvu kojima nas prate. Primjećujemo da su ljudi spremniji darivati kada se desi neka nepogoda ili katastrofa ili kada je vanredna situacija. No, potrebno je razvijati svijest da je Caritas taj koji posreduje u darivanju kroz provedbu aktivnosti i na nama je velika odgovornost kako to činimo. Do sada je bilo sve u redu i neka tako i ostane.

Svaka donacija je vrijedna i čini promjenu. Na novčiću ne piše tko ga je darovao, ali stoji zapisana nakana darovatelja i mi to poštujemo. Caritas ima dobar imidž. Svojim transparentnim djelovanjem i odgovornošću dokazujemo to na više načina, ljudi nam vjeruju i daruju. Mi smo spremni ulaziti u partnerstva s darovateljima i svatko tko želi darivati, sada u ovo vrijeme blagdana ili bilo kada tijekom godine, može slobodno i bez ikakve zabrinutosti svoj dar preko Caritasa uputiti za potrebite. Hvala svima.

 Pri kraju smo evo teške godine. Možete li – znamo da nije lako – navesti jedan Caritasov projekt iz prošle godine koji biste naročito istaknuli? Također, možete li najaviti neki od projekat koje planirate u idućoj godini?

Upravo kako ste i rekli, teško je izdvojiti jedan projekt, a nema prostora za pobrojati ih sve. Svaki je važan i u svi ulažemo puno pažnje, rada, truda i odgovornosti. O svakome izvještavamo javnost putem elektronskih medija, socijalnih mreža, konferencija za novinstvo, publikacija. Projekti imaju svoj vremenski tijek i traju od nekoliko mjeseci do tri ili više godina, a za nove se mi uvijek spremamo i tražimo mogućnosti financiranja, kroz stalne razgovore s donatorima, praćenje njihovih strategija, praćenje različitih tendera i prilika za partnerstvo. Daj Bože da prilika bude sve više i da potreba bude sve manje.

Jedna animacija javnosti je i ovaj naš razgovor. Hvala Vam na prilici da razgovaramo! Hvala na svakom članku o Caritasu koji objavite u Katoličkom tjedniku! Vi ste prozor u svijet za mnoge od nas! Nemojte se umoriti i pozivam sve da se uključe u činjenje dobra!