Razgovarao: Željko Ivković, Katolički tjednik

Marija je psihologinja po struci i već osam godina radi u Hrvatskom Crvenom križu u Odjelu za psihosocijalnu podršku i zaštitu ranjivih skupina. Najviše je angažirana u kriznim situacijama, ali i u programima prevencije trgovanja ljudima te je kao takva bila odličan sugovornik na ovu modernu pošast na koju nisu imune ni zakonski najsređenije države svijeta...

Poštovana, možete li nam reći što je to trgovina ljudima i kako se ona definira?

Trgovanje ljudima je ozbiljna i teška povreda ljudskih prava i zločin kojim se iskorištavaju najranjiviji u društvu. Uključuje proces, sredstvo i svrhu. Da pojasnim, u fazi procesa riječ je vrbovanju žrtve i/ili tranzitu, prihvatu i zadržavanju na nekom mjestu.

Nakon toga slijedi faza kada osoba može doživjeti prijetnje, prisiljavanje na razne radnje, laganje i obmanu te često trgovci koriste svoju poziciju moći kako bi postigli kontrolu nad osobom. Ono što se često dogodi da trgovci prijete da će na neki način nauditi obitelji žrtve i na taj ih način zapravo kontroliraju.

Osobama se ograničava sloboda kretanja i ne može donositi odluke za sebe. Konačno, trgovanje ljudima je uvijek u svrhu iskorištavanja osobe na razne načine, što može uključivati spolno iskorištavanje, prisilni rad, ropstvo i ropstvu slične prakse, trgovanje organima, obavljanje poslova u domaćinstvima/restoranima/agrokulturi ili tvornicama bez naknade, prisiljavanje na činjenje protupravnih radnji itd.

Što je korijen ove pošasti?

Teško je govoriti o korijenu, suština svega je da na račun tuđe nesreće i iskorištavanja najranjivijih trgovci se pokušavaju domoći profita. Trgovina ljudima je na trećem mjestu po dobiti, ispred su trgovina drogom i oružjem. Dokle god postoji potražnja za uslugama žrtava  trgovanja ljudima, trgovci i dalje imaju „razloga“ iskorištavati najranjivije, kako bi ostvarili ogroman profit.

"Trgovina ljudima oskvrnjuje čovještvo žrtve, vrijeđajući njezinu slobodu i dostojanstvo, ali  istodobno, ona onečovječuje onoga tko ju izvršava, niječući mu pristup 'životu u izobilju'. Trgovina ljudima, na kraju, znatno šteti ljudskom rodu u cjelini, mučeći ljudsku obitelj, ali i Kristovo Tijelo", rekao je papa Franjo 2019. nazvavši trgovinu ljudima zločinom protiv čovječnosti. Koliko smo svi skupa svjesni postojanje ove pojave za koju mislimo kako pripada prošlosti?

Upravo tako, trgovanje ljudima često povezujemo s ropstvom i mislimo kako se to danas ne događa. Još uvijek ne postoji dovoljna osviještenost da doslovno bilo tko može postati žrtva trgovanja ljudima. Trgovci su uvijek nekoliko koraka ispred svih ostalih i koriste razne načine kako bi vrbovali i iskorištavali osobe. S rasprostranjenosti Interneta i povećanim korištenjem, načini i metode vrbovanja postaju sve suptilnije i osobe koje postanu žrtve trgovanja ljudima često nisu svjesne toga da su žrtve. Upravo iz tog razloga je važno razgovarati o toj temi i educirati stanovništvo da je to nažalost realitet i da obrate pozornost i na najmanje znakove koji mogu ukazivati na to da je netko žrtva.

Imate li informacija koliko je na tlu Hrvatske zastupljena trgovina ljudima? Postoji li podatak koje su skupine najranjivije?

Srećom u Hrvatskoj još uvijek ne bilježimo veliki broj žrtava trgovanja ljudima, iako je i jedna žrtva previše. Podjednako su ranjivi muškarci i žene, a posebno djeca.

Kako se ne bismo odnosili prema žrtvama trgovine robljem kao prema pukim brojevima možete li nam, prema svjedočenju patnika, opisati kakva je najčešća sudbina onih koji budu u kandžama modernih robovlasnika?

Situacija u kojoj se nađu osobe koje su žrtve je vrlo stresna i često traumatična s obzirom na sve što prolaze. Oporavak može biti svakodnevna borba i ponovno stjecanje kontrole nad svojim životom uz puno podrške. Kako su osobe koje se nađu u lancu trgovanja ljudima prisiljavane na različite stvari, ponekad im je povratak u uobičajeni život i rutinu otežan. Naravno tu su i psihološke, a ponekad i fizičke posljedice s kojima se moraju nositi gotovo čitav život. Često se suočavaju i s društvenom stigmatizacijom, zbog radnji koje su bili prisiljeni činiti. Sve su to faktori koji ih čine dodatno ranjivima i upravo je zato važno osvještavati javnost o ovoj važnoj temi.

Kako najčešće osobe završe u lancu trgovine ljudima? Ima li izlaza iz tog pakla?

Kao što sam već prije rekla, bilo tko može postati žrtva trgovanja ljudima. Međutim postoje određene skupine koje su u početku ranjivije: ljudi koje se nalaze u neizvjesnim, nesigurnim trenucima ranjivosti i u tom trenutku imaju ograničene mogućnosti (npr. osobe koje hitno moraju pronaći posao zbog rizika od siromaštva ili im je hitni potrebna veća količina novca iz bilo kojeg razloga), osobe u potrazi za pustolovinama i državljani trećih zemalja.

Vrlo je teško izaći iz lanca trgovanja: osobe koje su žrtve su u užasnom strahu, boje se za sebe i/ili za svoju obitelj, ponekad su iskorištavani u mjestima koja su zabačena i teško dostupna i često se dogodi da im se ne vjeruje. Na sreću ima i pozitivnih priča kada su osobe uspjele zatražiti pomoć i dobiti ju.

Postoje li posebni programi u instituciji u kojoj djelujete protiv trgovine ljudima i koji su njihovi „plodovi“?

Hrvatski Crveni križ puno ulaže u programe prevencije trgovanja ljudima: ova tema je uključena u školski kurikulum te se redovito rade edukacije i s odgojiteljima u vrtićima. Također, društva Crvenog križa provode radionice i s ranjivim skupinama kao što su npr. beskućnici, kako bi se podigla svijest i kako bi se osobe educirale za prepoznavanje potencijalnih rizika, znakova i znali što napraviti u takvoj situaciji.

Što u borbi protiv ove moderne pošasti mogu učiniti druge institucije a posebice Katolička Crkva, kako na župnoj, tako i biskupijskoj razini?

Kao što smo već napomenu izuzetno je važno informiranje šire javnosti i edukacija o ovoj temu. Uloga župnika može biti od izuzetne koristi ukoliko se o ovoj temi otvoreno razgovara sa svojim župljanima. Također, oni često imaju saznanja o svakom članu svoje vjerničke zajednice i njihovim problemima te ako su educirani i informirani o ovoj temi mogu spriječiti potencijalnu ljudsku tragediju.

Kakva je veza između migranata koji dolaze iz najudaljenijih kutova planete i preko teritorija Hrvatske žele do Zapada s trgovinom ljudima. Jesu li djeca bez pratnje roditelja na tim migrantskim rutama zapravo bijelo roblje?

Migranti su svakako vrlo ranjiva skupina kada govorimo o trgovanju ljudima: primorani su otići iz svojih zemalja, putovanje je skupo i postoji veliki rizik od zaduživanja, najčešće ne govore jezik, izloženi su dugotrajnim uvjetima nesigurnosti i nestabilnosti, ali i socijalne izolacije i očaja. Raseljene osobe s ograničenim resursima spremnije su prihvatiti rizike kako bi došli do sredstava za preživljavanje i namirnica za svoje obitelji.

Trgovci koriste ove uvjete i često beznadne situacije u kojima se migrante nalaze te mame žrtve ponudama za boljim zaposlenjem i životnim uvjetima uz užasno visoke naknade za planiranje i provedbu njihova putovanja. Djeca bez pratnje su ranjivija od odraslih i svakako u većem riziku. Teško je govoriti o točnim brojkama, jer je većina djece u tranzitu i često su instruirani od odraslih na koji se način ponašati i što govoriti, a u podlozi najčešće je upravo strah za njih same i za njihove obitelji.

U Hrvatskom Crvenom križu uvijek više pažnje obraćamo upravo na djecu bez pratnje, bilo u direktnom radu bilo kroz edukacije stručnih djelatnika koji su u kontaktu s njima.

Koliko je ruski napad na Ukrajinu pogodovao trgovini ljudima s obzirom da su milijuni djece i žena trenutno u izbjeglištvu po različitim zemljama Europe? Imate li ikakve podatke ili je prerano o tome govoriti? Koliko uopće jedan rat ili sukob pospješuje trgovinu ljudima?

U kontekstu trgovanja ljudima, rat stvara savršene uvjete za ovaj oblik modernog ropstva, iskorištavanja ljudi i kršenja ljudskih prava. Trgovci ljudima vrbuju/ciljaju ljude u potrebi i iskorištavaju ljudsku patnju. Velik broj ljudi napustio je svoje domove u Ukrajini u potrazi za sigurnošću.

Kao što smo i sami uvidjeli, mnogi su u želji da pomognu raseljenom stanovništvu Ukrajine otvorili vrata svojih domova i ponudili smještaj, prijevoz te ponekad i mogućnost zaposlenja. Nažalost nisu sve ponude dobronamjerne te je bilo pokušaja iskorištavanja ljudske patnje. Trgovci ljudima često vrbuju svoje žrtve raznim obećanjima koja zvuče predobro da bi bila istinita. U želji da osiguraju sigurniji i kvalitetniji život sebi i bližnjima, mnogi nasjednu na primamljive ponude te postanu žrtvama spolnog, radnog ili drugih oblika iskorištavanja.

Za sada nema službenih brojki, ali Hrvatski Crveni križ, kao i druga društva Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u Europi, je usmjeren na prevenciju. Naši djelatnici i volonteri su u gotovo svakodnevnom kontaktu s raseljenim osobama iz Ukrajine, stoga ključne poruke na koje smo orijentirani i šaljemo raznim informacijskim kanalima su sljedeće: Uvijek imajte osobne isprave kod sebe te kopije istih u elektroničkom obliku; obavještavajte osobe kojima vjerujete kamo ćete, uključujući prijevozno sredstvo, plan putovanja i finalno odredište; osobne isprave vam smiju samo službene osobe uzeti; Nastojte uvijek prihvaćati usluge službenih ili provjerenih organizacija i ljudi; poslovi koji zvuče predobro da bi bili stvarni, najčešće su izmišljeni te provjerite poslodavca i uvjete zaposlenja unaprijed!

Što svaki čovjek na osobnoj razini može učiniti u borbi protiv ovog zločina protiv čovječnosti kako ga nazva Sveti Otac?

I ovo je prvi korak ka tome, svojevrsna edukacija da trgovanje ljudima postoji i može se dogoditi bilo kome. Kako bismo zaštitili svoje bližnje, posebno one koji odlaze na rad u druge zemlje, važno je uvijek dogovoriti da se jave prilikom dolaska, da se prijave boravak u lokalnu policijsku postaju, upoznati susjede kako bi što više smanjili rizike.

Konačno, ne okrenuti glavu ako nam se učini da sumnjamo da se nešto događa što nam je sumnjivo. Policiji se uvijek može anonimno dojaviti, čak i ako ste u strahu za vlastiti život.