Dr. Edita Đapo, ministrica okoliša i turizma FBiH

Turizam, hvala Bogu, nije mrtav!


Ljetna turistička sezona 2020. trebala je biti rekordna u povijesti bosanskohercegovačkog turizma. A onda se „dogodila“ pandemija. No, svjedoči za Katolički tjednik ministrica okoliša i turizma dr. Edita Đapo, sezona nije propala. Neum, Blagaj, Jajce, većina etno-sela, jezera... bili su koliko-toliko posjećeni.

Razgovarao: Josip Vričko

Ministrica okoliša i turizma dr. Edita Đapo rođena je Trebinjka, a na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu diplomirala je 1996. od kada je do '99. radila u Ministarstvu vanjskih poslova BiH. Potom je školovanje nastavila u Japanu, na prestižnom Sveučilištu Tohoku, gdje je 2007. stekla zvanje doktora ekonomije. Od 2008. do 2009. na tom je sveučilištu radila kao istraživač.
Na Međunarodnom sveučilištu u Sarajevu bila je docent u razdoblju od 2009. do 2012., a nakon toga do 2014. obavljala službu zamjenice ministra financija i trezora u Vijeću ministara BiH. Od svibnja 2014. radi kao docent na Međunarodnom sveučilištu u Sarajevu.
Uspješno je vodila niz međunarodnih projekata. Od kraja listopada 2015. dr. Đapo je na sadašnjoj funkciji u federalnoj Vladi. Na početku mandata nije ni slutila što je očekuje u resoru. No, scenarij za prošlu godinu u svim područjima, pa tako i turizmu, pisala je pandemija. I, dakako, to je bio povod za ovaj razgovor.

Turistički sektor jedan je od najteže pogođenih područja gospodarstva nakon izbijanja pandemije koronavirusa. Vi ste, gospođo ministrice, još u srpnju 2020. upozoravali da turizam Federacije Bosne i Hercegovine svakodnevno gubi oko milijun maraka. Može li se, ipak, kazati kako je do kraja ljeta spašen makar dio sezone?

Ljetna turistička sezona 2020., prema svim projekcijama, trebala je biti rekordna u povijesti bosanskohercegovačkog turizma. Nažalost, pandemija koronavirusa utjecala je da se to ne dogodi. No, bez obzira na sve, prema nekim podatcima, i u vrijeme pandemije, turizam u Federaciji BiH nije pao u potpunosti. Imamo primjer Neuma ili nekih drugih naših destinacija poput Blagaja, Jajca, većine etno-sela, jezera... koji su koliko-toliko bili posjećeni. Također, mi smo se kao Federalno ministarstvo okoliša i turizma gotovo cijelo ljeto borili i tražili od Vijeća ministara da otvori granice za turiste, što se dogodilo, ali prilično kasno. Kako god, može se kazati da je ovogodišnja ljetna turistička sezona bila najlošija u posljednjih pet godina, ali nije u potpunosti propala.

Kada je u pitanju zimska turistička sezona, smatramo da bi ona mogla dati dobre rezultate ukoliko vremenske prilike to dopuste. Prema našim informacijama, svi naši skijaški centri prilično su spremni i u punoj formi mogu dočekati goste. Važno je napomenuti i to da su naši centri opremljeni sustavima za vještačko osnježavanje staza. Vrijedni turistički radnici apsolutno su se prilagodili i uvjetima rada u vrijeme pandemije, tako da očekujemo da ćemo imati solidne rezultate naših skijaških centara poput Vlašića, Bjelašnice, Kupresa...

Udruženje turističkih agencija u Bosni i Hercegovini tvrdilo je potkraj ljeta kako je „domaći turizam klinički mrtav“ i da ga čeka dugotrajan oporavak. Ocjena je drastična i pesimistična. A je li i objektivna?! Može li se uopće govoriti o oporavku kad kriza još traje?

Opća je ocjena i činjenica da je turizam jedna od najpogođenijih gospodarskih oblasti u vremenu pandemije koronavirusa. I nije to samo u Bosni i Hercegovini, nego u cijelom svijetu. Nažalost, ogromni su gubitci jer nitko nigdje ne putuje, a bez turista i gostiju nema ni turizma. U tom smislu turizam jest pretrpio ogromne gubitke, ali, hvala Bogu, nije mrtav.

Mi smo tijekom ljeta vodili jednu vrstu kampanje u kojoj smo naše građane pozivali da ljetuju na destinacijama u BiH. Postigli smo određene rezultate jer mislimo da je koliko-toliko spašena sezona. Oni gospodarski subjekti iz područja turizma koji su imali gubitke tijekom ljeta, imali su priliku iz proračuna Federacije BiH dobiti financijsku pomoć. Nadamo se da će nakon pronalaska cjepiva pandemija jenjavati i da ćemo tijekom slijedeće ljetne turističke sezone imati bolje rezultate. O konačnom oporavku turizma i tome što će se događati u budućnosti vrlo je teško govoriti, ali nakon što se koronavirus stavi pod kontrolu, mislim da će se turizam postupno oporavljati.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma FBiH dobilo je 426 prijava na javni poziv za dodjelu financijske pomoći poslovnim subjektima iz turističko-ugostiteljskog sektora u okolnostima pandemije COVID-19. Od ukupno prijavljenih, formalno-pravne uvjete ispunilo je 345 gospodarskih subjekata. Osigurano je 30 milijuna KM, kad oni mogu očekivati pomoć?  

Federalno ministarstvo okoliša i turizma više od šest mjeseci bilo je angažirano na iznalaženju načina i mogućnosti pomoći turističkom gospodarstvu. Uspjeli smo iz proračuna Vlade FBiH osigurati 30 milijuna maraka za pomoć u poslovanju hotelijerima, turističkim agencijama, turoperatorima i vodičima. Iznimno nam je drago da smo uspjeli pomoći sektor za koji smo nadležni i na taj način mnoge biznise i radna mjesta spasiti. U tom smislu, financijska pomoć Federalnog ministarstva okoliša i turizma i Vlade Federacije BiH omogućila je turističkim radnicima da podmire plaće i troškove poslovanja te da se što bolje pripreme za zimsku turističku sezonu.

Ugovori su već potpisani i oni koji su dobili pomoć, uskoro mogu očekivati uplatu novca kojeg će morati opravdati do veljače 2021.

Mislite li da će to biti dovoljno? Slovenija je, primjerice, za poticaj domaćeg turizma izdvojila 350 milijuna eura...

Nedavno smo održali sastanak s predsjednikom Udruženja turističkih radnika Federacije BiH Senadom Halilovićem i njegovim kolegama. Oni su u ime svih turističkih gospodarstvenika Federacije BiH zahvalili meni kao ministrici i federalnoj Vladi na pomoći koja će spasiti hotele i veliki broj biznisa iz područja turizma, koji su bili pred zatvaranjem. Ako su turistički gospodarstvenici zadovoljni ovom pomoći, onda moramo biti i mi.

Moramo istaknuti i to da su Uredba o raspodjeli pomoći i javni poziv koncipirani na taj način da su subjekti koji su dobili financijsku pomoć novac obvezni utrošiti na plaće radnika i troškove poslovanja. To znači da će se veliki dio ovog novca ponovno vratiti u proračun kroz doprinose i druge poreze koje su obvezni plaćati državi. Moram naglasiti i to da su pomoć dobili svi gospodarski subjekti koji su ispunjavali uvjete, izmirili sve obveze prema državi, imaju zabilježen pad prihoda... Nažalost, ima i onih koji nisu ispunjavali uvjete, a imali su pad prihoda i nisu se mogli prijaviti.

Uputila sam poziv nižim razinama vlasti, općinama i kantonima da na sličan način financijski pomognu ugostitelje, vlasnike restorana i drugih lokala.

Neki u turističkom sektoru vjeruju kako bi izdavanje vrijednosnih vaučera klijentima kao svojevrsnoga jamstva da im novci neće propasti bilo makar djelomice spasonosno rješenje? Bi li taj potez doista ublažio gubitak?

Federalno ministarstvo okoliša i turizma i ja kao ministrica gotovo cijelo ljeto potrošili smo na iznalaženje načina pomoći turističkom gospodarstvu. Bilo je nekoliko načina i modela po kojima se moglo djelovati, ali na kraju je, u apsolutnoj suradnji s turističkim radnicima i njihovim predstavnicima, donesena odluka da se pomogne na način da se novčana injekcija izravno da gospodarstvenicima za financiranje plaća radnicima i troškova poslovanja.

Što se tiče vaučera koje spominjete, i ta je opcija bila na stolu. Međutim, nakon negativnih iskustava s vaučerima koje su imali u entitetu Republika Srpska i zahtjeva naših turističkih gospodarstvenika, mi smo odustali od tog modela. On je dao rezultate u Sloveniji koja je izdvojila 350 milijuna eura i svaki građanin je imao pravo na vaučer. Ali mi nismo imali toliko novca na raspolaganju, za turizam smo izdvojili 30 milijuna maraka, pa ta opcija na kraju nije prihvaćena.

Za vrijeme stanja prirodne nesreće Parlament FBiH donio je „korona zakon“, ali dojam je kako je broj radnika pogođen zarazom - u svim sektorima - bio veći od očekivanog. A od toga vremena do danas korona se praktički vratila još jače. Može se, dakle, pretpostaviti kako će biti potrebna veća materijalna sredstva. Ima li ih?

Vlada Federacije utvrdila je Prijedlog proračuna za 2021. u kojem je značajan iznos predviđen za pomoć gospodarstvu u cilju ublažavanja posljedica pandemije i iduće godine. Ponovno su planirana sredstva za Fond za stabilizaciju gospodarstva u iznosu od 150 milijuna KM. Nadalje, planirano je i 50 milijuna maraka na ime projekta zapošljavanja kako bi se u najmanju ruku nadoknadio izgubljeni broj radnih mjesta, a planirana je i financijska pomoć nižim razinama vlasti 230 milijuna KM.

Jasno, nitko ne može točno znati do kada će nam pandemija „krojiti sudbinu“. No, je li ipak vrijeme da se i u turizmu razmišlja o vremenu poslije? Nekako se i prije stjecao dojam kako smo od turizma mogli dobiti više. Mislite li i Vi tako?

Mi smo trenutno posvećeni aktualnim problemima, da pokušamo na što bolji način ublažiti posljedice pandemije. Kada ovo teško vrijeme prođe, nastavit ćemo razmišljati o budućnosti. U području turizma mnogo se uradilo i da nije bilo koronavirusa, 2020., prema svim procjenama koje su rađene, trebala je biti najuspješnija u povijesti naše države. Nažalost, ovo nas je vratilo unatrag, ali vjerujem da ćemo uspjeti vrlo brzo oporaviti se i nastaviti dalje.

Bosna i Hercegovina je bogata zemlja u smislu turističkih potencijala i kulturno-povijesnog naslijeđa i naravno da se može uvijek više to iskoristiti u turističkom smislu. Vjerujemo kako će se u budućnosti to i dogoditi i da ćemo značajan dio naše ekonomije bazirati na turizmu jer imamo vrlo obrazovane i sposobne turističke radnike koji znaju na najbolji mogući način iskoristiti ono što naša zemlja ima.

Vi ste svojedobno isticali i kako su klimatske promjene tema na koju se svi moramo pripremiti. Je li u okolnostima u kakvim živimo, evo, cijelu godinu bilo vremena i za to nedvojbeno važno područje?

Klimatske promjene jesu važno područje i mislim da svaki pojedinac i sve institucije, bez obzira na razinu vlasti, trebaju u svakom trenutku imati to u vidu. To se pitanje ne može ograničiti ni na samo jednu državu. Nažalost, pandemija je trenutno glavna i goruća svjetska tema i tek kada se ona suzbije, moći će se ozbiljnije razgovarati i raditi na pitanju klimatskih promjena. No, to ne znači da svaki pojedinac i institucija ne treba konstantno davati svoj doprinos globalnom očuvanju prirode.

A kad smo kod okoliša, spomenimo i transport. Kvalitetne autoceste privlače turiste, ali istodobno znače i manje onečišćenje i manje utječu na klimatske promjene. Grade li se kod nas autoceste očekivanim ali i najavljivanim tempom?

Izgradnjom modernih cesta i autocesta bave se drugi resori. Činjenica je da mi svi želimo imati što bolju cestovnu infrastrukturu i da će ona u svakom segmentu pomoći razvoju Bosne i Hercegovine. Vjerujem da oni kojima je posao izgradnja modernih cesta to rade na najbolji mogući način u danim okolnostima.