Borba sv. Crkve proti alkoholizmu


 

Konferencija njemačkih biskupa, koja je bila ove godine u Fuldi 12. kolovoza, zauzela je i stajalište prema alkoholnom pitanju. To svoje stajalište saopćio je predsjednik njemačkih biskupskih konferencija kardinal   Bertram Katoličkom Apstinentskom Savezu (Katholisches Kreuzbundnis). U tom saopćenju biskupi izjavljuju: »Biskupska konferencija izjavljuje, da je potrebno štititi omladinu, od uživanja alkoholnih pića, i odobrava ozbiljno nastojanje katoličkih omladinskih udruženja, da se na njihovim priredbama ne toči alkohol, te da odgajaju svoje članstvo za odricanje od alkohola ili za strogu umjerenost. Na osobit način stavlja na srce roditeljima i odgojiteljima, da ne daju djeci alkoholna pića i da sami svojim riječima ili primjerom posvuda daju primjer apstinence ili veoma stroge umjerenosti. - Preporučuje se, da se bogoslovi pouče o štetnosti alkohola i kako valja mudro raditi, da se sačuva omladina. Konferencija priznaje, da valja stvarno u predavanjima i spisima sve slojeve naroda uputiti i oslobodit ih od krivih predrasuda. Konferencija potiče svećenstvo, da svrati veliku pažnju na rad proti zlorabi alkohola. Ovomu valja dodati slijedeće: Biskupska konferencija znade, da apstinentski Savez ne ide za nemogućim ciljevima i da ne ide za tim, da se sva Njemačka učini bezalkoholnom (Trockenlegung), već  da se  bori proti ćudorednim opasnostima i proti zlorabi. Pri tom se jamčmo ne treba bojati, da se agitacija ne bi obazirala na teške prilike vinogradara u zapadnim krajevima. S druge strane ističe Biskupska konferencija u gornjoj izjavi potrebu, do prije svega valja odgojno djelovati na omladinu i na porodični život. Radi toga mora svojim primjerom da prednjače omladinska društva, djetička udruženja i staleška društva. To poglavito vrijedi za njihove društvene priredbe. Biskupska konferencija uzozoruje na sustavnu pouku. Pouci valja dodati primjer potpunih apstinenata, a prije svega valja svemu dodati utjecaj onih čimbenika, koji djeluju na volju, i sredstva milosti naše svete vjere. Budući su ova od najdubljeg utjecaja na cijeli ćudoredni život katoličkog naroda, to konfesionalna organizacija apstinentskog i umjerenjačkog pokreta, te podizanje konfesionalnih bolnica za pijance zaslužuje osobito toplo odobrenje Episkopata; a to više, jer su sva ova nastojanja tek jedan član u cjelokupnom vjersko-ćudorednom uzgoju i poučavanju. Ako bi se taj apstinentski uzgoj vršio nekonfesionalno, to bi time sav vjersko-moralni uzgoj bio oslabljen...«

(Kipa 12—13. X. 1926.)

Katolički tjednik 1926. / br. 50 / str. 5