Uskrsne misli


Nijedna naša svetkovina nema tako pomne i daleke priprave kao Uskrs. Najprije nas izdaleka pripravljaju Sedamdesetnica, Šezdesetnica i Pedesetnica, onda dolazi korizma, pa vrhunac korizme: veliki tjedan. Uskrs stoji kao kraljica svih svetkovina, kao njihova kruna. Uskrs je blagdan Isusova Božanstva. Božična tajna vodi nas do Isusa djeteta i razvija u nama čuvstva nježnosti i ljubavi, a Uskrsna nam pokazuje Isusa pobjednika i razvija u nama ponos i vjernost u borbi.

I ako mi možemo veću ljubav osjećati prema čovjeku, ipak možemo voljom više Boga ljubiti. Drugo je osjećaj, a drugo je volja radije sve progorjeti, negoli Boga uvrijediti.

Uskrs nam kao Isusovo najsjajnije čudo najbolje dokazuje njegovo Božanstvo. Isus je mogao sam, sebe uskrsnuti, jer je Bog. Dok je čovjek ležao u grobu, dotle je Božanstvo spremalo njemu uskrsnuće. Isus se je i pozivao na svoje uskrsnuće kao na onaj znak, koji treba jednom da uvjeri nevjerne Židove. .»Kao što je Jona bio tri dana i tri noći u utrobi ribe, tako će i Sin Čovječji biti u srcu zemlje tri dana i tri noći« (Mat. 12, 40.). Jer je on uskrsnuo sebe svojom vlasti, kao što je i govorio: »Vlast imam položiti svoju dušu, i vlast imam opet je uzeti« (Iv. 10, 18.).

Iako Uskrs dolazi u prvom proljeću, gdje se mnogi ljudi malo neprijatno osjećaju uslijed raznih vremenskih promjena i na selima nema onoga jesenskog obilja, ipak uskrsna radost treba biti velika. Upravo nam ona dobro dolazi kao lijek proti materijalnim nelagodnostima. Na nekim je mjestima u Slavoniji običaj, da se na svetoj vatri Velike Subote zapali vatra, koja se prenosi u kuće i tamo se čuva. I mi moramo na uskrsnoj tajni upaliti vatru »svoje vjere i ponijeti je domovima svojim. Ta će nas vatra grijati i za vrijeme najtežih muka i progona. Ostat će u nama nada u Kristovu konačnu pobjedu.

Kršćani uoči Uskrsa blagosivlju jela i s njima počinju uskrsno blagovanje. Treba promatrati naš narod, s kolikim poštivanjem uzima uskrsno »posvećenje«. Seljak najbolje znade, šta mu vrijedi Božji blagoslov. Kada udari suša, ili poplava, ili kakva biljna bolest, onda vidi, koliko je ovisan o Bogu. Uz Božji blagoslov može imati više sreće i zadovoljstva u kući i uz obično jelo, negoli mnogi, koji izbiraju jela, a duša im je vječito nečega gladna i nezadovoljna.

Šarena jaja mnogo pridonose uskrsnom nedužnom veselju i prenose naše dobre želje. Brujanje uskrsnih zvona, koja su se bila ušutjela od Velikog (Četvrtka, trga nas iz žalosnih misli i prenosi opet u život i životnu borbu i ispunja nam dušu pobjedničkim veseljem. Jer ne možemo Izgubiti pod vodstvom uskrsnulog Spasitelja. Njegova se zastava vije pobjednički na svim našim oltarima, čuje se pobjednički poklik Aleluja, katkada kao iz daljine potiho, katkada kao jače iz blizine, dok se ne složi u vječni Aleluja na nebesima.

Nedjelja 1939. / br. 15 / str. 2