Lille je gospodarsko i kulturno središte gusto naseljena i jako industrijalizirana francuskoga dijela Flandrije.

Francuska se redovito pokazuje kao predvodnica dekristijanizacije Zapada. Nedavno je dospjela na naslovnice zbog stavljanja u Ustav „prava na pobačaj“, ali plamen kršćanske obnove tiho se, neki će reći i snažno, rasplamsava na sjeveru te zemlje, izvijestio je nedavno National Catholic Register. „Dobro ne stvara buku“, rekao bi Sv. Franjo Saleški o večernjoj misi mladih uz svijeće u Lilleu.

Svakog utorka navečer, u 22:00 h između 800 i 900 studenata okuplja se u povijesnoj kapelici Sv. Josipa na Katoličkom sveučilištu Lille na misi uz svijeće. Broj mladih raste iz mjeseca u mjesec otkako je inicijativa pokrenuta 2016. Te mise za mlade značajno su povećale i broj tamošnjih katekumena koji se pripremaju za krštenje.

Za inicijatore ova neočekivano uspješna formula univerzalni je model koji se može „izvoziti“ kako bi dotaknuo duše i srca velika broja mladih ljudi koji žude za duhovnošću u svijetu koji je duboko individualiziran i atomiziran širenjem virtualnog svijeta na sve sfere svakodnevnog života.

Sve je pokrenula skupina od šest studenata u maloj kapelici prestižnog Sveučilišta Lille, najvećeg francuskog privatnog i neprofitnog sveučilišta, također poznatog kao La Catho. Misa uz svijeće brzo je premašila brojku od 300 sudionika zbog čega su je pokretači preselili u veći prostor kako bi mogli primiti sve veći broj studenata, vjernika ili jednostavno znatiželjnika.

U tu je svrhu 2019. obnovljena velika kapela Sv. Josipa koja se nalazi na Sveučilištu (dugo je služila kao prostorija za polaganje ispita). Ta kapela je upravo ove godine proslavila 100. obljetnicu postojanja. Sljedeće godine kapacitet kapele od oko 600 sjedećih mjesta bio je redovito ispunjen na misama zbog čega su brojni studenti dolazili znatno ranije kako bi izbjegli stajanje ili sjedenje na podu. Za vrijeme korizme ove godine zaštitarska služba morala je odbiti ulazak stotinama vjernika budući da važeći propisi zabranjuju prihvat više od 900 osoba u zgradi.

Kako objasniti toliki interes za misom usred tjedna u doba kada se europske crkve prazne zabrinjavajućom brzinom?

Činjenica je da su tradicionalistički i karizmatski pokreti unutar Crkve posljednjih godina znali potaknuti i pokrenuti mnoštvo vjernika u Francuskoj. To su najzornije pokazala nevjerojatno posjećena hodočašća u Chartres i Paray-le-Monialu. Misa u Lilleu nema tu pozadinu, ali je nosi ljepota liturgije i kvaliteta njezinih propovjednika. Treba reći da misu najčešće animira višeglasni zbor čiju muzikalnost i ljepotu napjeva hvale gotovo svi sudionici.

„Povrh raznih pokreta koji se danas razvijaju unutar Crkve, mislim da je ono što će, najvjerojatnije, privući mlade – jednostavnost ljepote“, rekla je Joséphine Auberger, studentica na La Cathou i voditeljica komunikacija u Sveučilišnoj kapelaniji. Dodala je: „Imam prijatelja koji uglavnom posjećuje samo tradicionalnu latinsku misu, upravo zbog svoje potrage za ljepotom i koji se potpuno pronašao u tom slavlju. Mislim da je daleko od toga da je u tome sam.“

Za Louisa Traniéa, studenta fizioterapije i potpredsjednika Kapelanskog ureda, učinak Svjetskog dana mladih koji je privukao stotine tisuća hodočasnika u portugalsku prijestolnicu Lisabon te u Fatimu u kolovozu 2023., također je pridonio žaru koji potiče ovo tjedno okupljanje. „Ljudi privlače ljude. Usmena predaja odigrala je veliku ulogu u ovom neočekivanom trijumfu, a da ne spominjemo činjenicu da uranjanje u noć također privlači mnoge mlade ljude koji su se otuđili od Crkve. Upravo zbog termina oni se više ne boje osude okoline.“

„Vrijeme 22:00 h predstavlja slobodno vrijeme za studente koji su završili svoj dan i općenito nemaju ništa planirano u to doba. To je idealan trenutak da se da nešto Bogu i primi nešto zauzvrat“, kazao je otac Charles-Marie Rigail, kapelan na Katoličkom sveučilištu u Lilleu.

Svijeće su smještene uglavnom na koru i kroz središnji prolaz, a osvijetljen je samo Krist na raspelu. Svijeće su tu da pomognu mladim sudionicima podići svoj pogled prema nebu u autentičnom iskrenom razgovoru s Bogom, lišenom svakog svjetovnog dodatka. 

„Sve je usredotočeno na Riječ Božju, na njegovu Crkvu koja doseže mnogo dalje od onoga što su ljudi sposobni stvoriti. Ona je dio duge povijesti i tradicije koja seže daleko u prošlost nudeći čvrsto sidrište za sve one koji razmišljaju o svojoj budućnosti i koji osjećaju da žive u vrlo promjenjivom, vrlo nesigurnom svijetu, ispunjenom neizvjesnostima“, rekao je otac Rigail.

S osmijehom je dodao kako Instagram i druge društvene mreže na kojima mladi provode velik dio vremena, nikada neće moći utažiti žeđ za pripadnošću nečemu što je izvan prolazne mode i ponude elektroničkih uređaja. „Ovako pokušavamo dirnuti ljudska srca, razbiti dosadašnje predrasude o Crkvi, posvijestiti njezinu korisnost i važnost. Nadasve, nastojimo ponuditi nešto što je dobro i što je ispravno.“

Mladi francuski svećenik također je istaknuo da, uz dimenziju zajedništva koja se očituje kroz okupljeno mnoštvo, ta tama u koju prodire svjetlost svijeća daje jedno intenzivno, osobno iskustvo, nužan uvjet za nutarnji mir i sabranost koju ova misa njeguje.

Primjer iz Lillea je svakako znak nade za Katoličku Crkvu u Francuskoj. Prema istraživanju Trajectoires et Origines 1. iz 2020., samo se 25% Francuza u dobi od 18 do 59 godina izjasnilo kao katolici, u usporedbi s 43% iz 2008.

Osim potvrde uspješnosti te inicijative, koju potvrđuju brojke koje su izravno u suprotnosti s općim trendom u zemlji, vidljivi su i drugi plodovi: svake godine se udvostručuje broj novih katekumena, osvrćući se na podatke kroz posljednje četiri godine.

„Nastojim nakon mise ostati i popričati s ljudima. Susrećem različite ljude, od klasičnih, praktičnih katolika do uvjerenih ateista od kojih neki, potaknuti onime što su vidjeli, na kraju požele saznati više. Neki od sudionika, koji su poodavno prestali prakticirati svoju katoličku vjeru, odluče se vratiti“, rekao je otac Rigail.

Ovo evangelizacijsko djelo osnaženo je tijekom ostatka tjedna raznim aktivnostima koje promiče osam mladih članova Kapelanskog ureda i brojni volonteri koji im pomažu.

Poslanje ove inicijative, kako je podsjetio otac Rigail, zapravo nije pretvoriti one koji joj pristupaju u „konzumente lijepe liturgije“, nego u katolike koji su sposobni biti svjedoci vlastite vjere i nastaviti djelovati po tom modelu nakon što završe studij i napuste Sveučilište u Lillu.

„Propustili bismo poantu ako bi ti mladi ljudi po povratku u svoje lokalne župe bili obeshrabreni, recimo to tako, daleko manje 'zanimljivim' slavljima te odlučili putovati 50 kilometara kako bi pronašli liturgiju koja im odgovara”, zaključio je otac Rigail. „Naprotiv, naš je cilj povećati njihovo zanimanje i oduševljenost liturgijom do te mjere da ih potaknemo da zasuču rukave i više se uključe u svoje župe kako bi istaknuli ljepotu slavlja i tako i u svoju župnu zajednicu barem dijelom prenijeli 'malo čudo iz Lillea'.“

Primjer iz Lillea je svakako znak nade za Katoličku Crkvu u Francuskoj. Prema istraživanju Trajectoires et Origines 1. iz 2020., samo se 25% Francuza u dobi od 18 do 59 godina izjasnilo katolicima, u usporedbi s 43% iz 2008. (Podsjetimo, od 1872. do 1960. katolici su činili 97% stanovništva Francuske.)

U isto vrijeme broj ateista i agnostika porastao je s 45 na 53%, broj pripadnika islama se povećao za 37% . U zadnjih dvanaest godina, u istom vremenskom okviru, povećao se udio muslimana u Francuskoj s 8 na 12% stanovništva. Značajan je i uspon evangeličkih protestanata u proteklom desetljeću, koji sada čine 9% francuskog stanovništva.

Najnovija istraživanja govore da samo 2% katolika u Francuskoj ide nekoliko puta kroz tjedan na misna slavlja, a oko 4% redovito svake nedjelje. Njih 23% ponekada, 59% samo prigodno – na krštenje, vjenčanje, pokope…, a 12% nikada.

Mnogi analitičari ističu da je obiteljsko prenošenje vjere iznimno značajno područje. Stopa prenošenja vjere u obiteljima u Francuskoj je kod muslimana 91%, kod Židova 84%, a kod katolika samo 67%.

Većina se istraživača slaže da pad katoličke vjerske prakse i njezina prenošenja unutar obitelji datira od sredine 1960-ih. U svojoj knjizi iz 2018. Comment le monde a cessé d’être chrétien (Kako je naš svijet prestao biti kršćanski) povjesničar i stručnjak za sociologiju religije Guillaume Cuchet posebno je istaknuo da 1965. nije samo godina kada počinje kolaps u smislu posjećivanja mise, nego isto tako – a ponekad čak i dramatičnije – u smislu primanja sakramenta ispovijedi, krštenja i bolesničkog pomazanja…

Ovaj se fenomen nastavio i nemilosrdno pogoršavao sve dok kriza COVID-a 19 i „Sauvéova izvješća“ o spolnom zlostavljanju unutar Crkve iz 2021. nisu dodatno ubrzali postojeći trend pada, prema Raison du Cleuziou: „Svaka nova kriza, a pogotovo o pitanjima koja izazivaju podjele poput spolnog morala, zapravo potiče masovna napuštanja Crkve u kojoj ostaju samo najizdržljiviji.“

No, unatoč svemu vidljivi su i ozbiljni znaci nade. U proteklih 20-ak godina broj odraslih koji traže krštenje u Katoličkoj Crkvi više se nego udvostručio. Biskupska konferencija Francuske objavila je izvješće prema kome je ove godine 7 135 odraslih osoba primilo sakrament krštenja na ovogodišnjem Vazmenom bdjenju. To je čak 50% više u usporedbi s 2021. kada je kršteno 3 639 odraslih. Pokreti i udruge bilježe značajno djelovanje na polju evangelizacije. Jedan vidljiv znak je i „malo čudo iz Lillea“, tu su i „jaslice svjetla“…

Jednom je netko zapitao Svetu Majku Tereziju što bi najprije trebalo promijeniti u Crkvi. Ona je odgovorila: „Vas i mene!“ Istinska obnova polazi, dakle, od stalnoga osobnog obraćenja. Nadamo se da tome svjedočimo, makar i u začetcima, i u Francuskoj.