Sarajevo

I »Jugoslavenski List« za »sacro egoismo« u politici


Kad je već bio složen naš današnji uvod­nik, izašao je i u »Jugoslavenskom Listu«, od 13. o. mj., članak »Mjerilo vanjsko-po­litičkih simpatija«, u kojemu neki Č. zastu­pa posve iste ideje, kao što su one u članci­ma »Jugoslovensike Pošte«, na koje smo se mi osvrnuli.

Tu čitamo i ove rečenice:

»Zaboravlja se, da li se partizansko opredjeljenje simpatija za ovaj ili onaj španski tabor podudara s nacionalnim vanjskopolitičkim interesima vlastitog naroda i države? Ti interesi moraju za svakog istinskog i trijeznog rodoljuba da budu uvijek jedi­no mjerilo pri zauzimanju stava prema do­gađajima, koji utiču na razvoj snaga i odno­sa u dijelu svijeta, gdje živimo. Historija nepobitno dokazuje, da se međunarodni od­nosi i događaji nisu nikad razvijali prema partijskim ideologijama, najmanje su po­znavali kakve političke sentimentalnosti ili političko-klasne ili vjersko-kultur. solidarno­sti. U vanjsko-političkim odnosima diktira dinamika realnog života; ti odnosi se razvi­jaju prema pruženim mogućnostima bez ikakvih ideoloških skrupula. Vlastiti inte­res je još uvijek prvi i najviši zakon. Dok se po njemu ravnaju veliki i snažni narodi u najbližem susjedstvu, tim prije se mora­ju po njem ravnati svi ostali, ako misle na svoj opstanak...

Unutarnji politički režimi, kao ni srod­nost ili protivnost životnih nazora i politič­kih ideologija ili religija, nikad nisu bili zapreka, da se na nekog napadne ili s njim sarađuje. Drugi, realniji životni interesi diktiraju razvojem međunarodnog života. Zato se ni mi ne možemo danas ni prema događajima u Španiji, ni prema ostalim na­rodima opredjeljivati prema političkim sim­patijama za fašistički ili demokratski pore­dak. To treba da iščezne iz našeg javnog mišljenja. Ono treba da bude rukovođeno samo našim nacionalnim i državnim inte­resom...

To smije da bude jedini kriterij za sva­kog patriotu u manifestovanju njegovih vanjsko-političkih simpatija. Inače on gazi nacionalni i državni interes za volju svog slijepog partizanstva...

Za nas mora da bude odlučno jedino, ka­ko će pojedini događaji, (recimo na primjer ishod građanskog rata u Španiji), uticati na međunarodni položaj naše države ili naših saveznika, da li ga jačaju ili slabe.«

Iza onoga, što smo napisali u uvodniku, nije potrebno da se ponavljamo. Ako ovo nije kruti politički egoizam i materijalizam, mi ne znamo, šta je. Katolički narodi druk­čije i rezoniraju i reagiraju, Irci su, makar da su izraziti demokrate i makar da nemaju u španjolskoj nikakvih posebnih interesa, poslali dobrovoljačke čete u pomoć španjol­skim nacionalistima protiv komunizma!

Katolički tjednik 1936./ br. 38/ str. 5