Katoličko sveučilište u Parizu.


Francuski su katolici osnovali i izdržavaju u Parizu sveučilište. Zovu ga čednim imenom kato­lički institut. Za osnutak i uregjenje njegovo stekao je besmrtne zasluge svećenik d’Hulst. Sveučilište je osnovano na teme­lju zakona od g. 1875. Po tome za­konu dopušteno je ne samo drža­vi, nego i svakomu drugome osno­vati svaku, pa i najvišu školu.

Francuski su katolici osnovali i izdržavaju u Parizu sveučilište. Zovu ga čednim imenom kato­lički institut. Za osnutak i uregjenje njegovo stekao je besmrtne zasluge svećenik d’Hulst. Sveučilište je osnovano na teme­lju zakona od g. 1875. Po tome za­konu dopušteno je ne samo drža­vi, nego i svakomu drugome osno­vati svaku, pa i najvišu školu.

Pomenuto katoličko sveučilište ima četiri odjeljenja ili fakulteta: crkveno odjeljenje, pravno, knji­ževno i odjeljenje za prirodne zna­nosti. Pokrovitelji su sveučilišta svi francuski biskupi. Njih dvade­set i devet čini vrhovno sveuči­lišno vijeće, koje ima običaj, da se sastane svake godine jedamput, i to u srijedu, što dolazi iza 21. stu­denoga. Sastaje se ono zato, da ispita i vidi, kako stoji sveučilište. Isti dan, kad biskupi vijećaju, održi se po starome običaju u ve­likoj sveučilišnoj dvorani svečana sjednica, na koju osim biskupa do- gju profesori svih odjeljenja, sve­učilišni gjaci i mnogo općinstva. Na sjednici čitaju se izvještaji o tome, kako teče rad na svakomu pojedinome odjeljenju ili fakulte­tu. čitaju ih profesori, koji zastu­paju pojedine fakultete. Poslije to­ga ravnatelj ili rektor sveučilišta iznese opći izvještaj o sveukupno­me radu i životu sveučilišta. Na koncu jedan od biskupa-pokrovitelja izreče govor.

Pred nama stoji opis jedne takve sjednice, što se održala pred dvije godine 21. studenoga 1919. Bila je to jedna od najsjajnijih sjednica, što ih je taj visoki naučni zavod doživio. Bila je naime to prva sednica iza dugotrajnoga svjetsko­ga rata, koji je i u tome domu nauke i vjere ostavio svoje nemile tragove. Na tu su sjednicu pohrli­la dvadeset i dva biskupa s raznih strana prostrane francuske re­publike. Predsjedala su joj dva kardinala i to sad već pokojni pa­riški nadbiskup i kardinal Amette i reimski nadbiskup i kardinal Lucon. Opis te sjednice pokazat će nam u najkrupnijim crtama du­ševni rad, što se vrši na tome sve­učilištu.

Nedjelja 1922., br. 18/ str. 4