Čet, 04. Svibanj 2017. 11:57
Francuski su katolici osnovali i izdržavaju u Parizu sveučilište. Zovu ga čednim imenom katolički institut. Za osnutak i uregjenje njegovo stekao je besmrtne zasluge svećenik d’Hulst. Sveučilište je osnovano na temelju zakona od g. 1875. Po tome zakonu dopušteno je ne samo državi, nego i svakomu drugome osnovati svaku, pa i najvišu školu.
Francuski su katolici osnovali i izdržavaju u Parizu sveučilište. Zovu ga čednim imenom katolički institut. Za osnutak i uregjenje njegovo stekao je besmrtne zasluge svećenik d’Hulst. Sveučilište je osnovano na temelju zakona od g. 1875. Po tome zakonu dopušteno je ne samo državi, nego i svakomu drugome osnovati svaku, pa i najvišu školu.
Pomenuto katoličko sveučilište ima četiri odjeljenja ili fakulteta: crkveno odjeljenje, pravno, književno i odjeljenje za prirodne znanosti. Pokrovitelji su sveučilišta svi francuski biskupi. Njih dvadeset i devet čini vrhovno sveučilišno vijeće, koje ima običaj, da se sastane svake godine jedamput, i to u srijedu, što dolazi iza 21. studenoga. Sastaje se ono zato, da ispita i vidi, kako stoji sveučilište. Isti dan, kad biskupi vijećaju, održi se po starome običaju u velikoj sveučilišnoj dvorani svečana sjednica, na koju osim biskupa do- gju profesori svih odjeljenja, sveučilišni gjaci i mnogo općinstva. Na sjednici čitaju se izvještaji o tome, kako teče rad na svakomu pojedinome odjeljenju ili fakultetu. čitaju ih profesori, koji zastupaju pojedine fakultete. Poslije toga ravnatelj ili rektor sveučilišta iznese opći izvještaj o sveukupnome radu i životu sveučilišta. Na koncu jedan od biskupa-pokrovitelja izreče govor.
Pred nama stoji opis jedne takve sjednice, što se održala pred dvije godine 21. studenoga 1919. Bila je to jedna od najsjajnijih sjednica, što ih je taj visoki naučni zavod doživio. Bila je naime to prva sednica iza dugotrajnoga svjetskoga rata, koji je i u tome domu nauke i vjere ostavio svoje nemile tragove. Na tu su sjednicu pohrlila dvadeset i dva biskupa s raznih strana prostrane francuske republike. Predsjedala su joj dva kardinala i to sad već pokojni pariški nadbiskup i kardinal Amette i reimski nadbiskup i kardinal Lucon. Opis te sjednice pokazat će nam u najkrupnijim crtama duševni rad, što se vrši na tome sveučilištu.
Nedjelja 1922., br. 18/ str. 4