Seder večera
Sub, 28. Srpanj 2018. 18:31
Pojam seder je hebrejskog podrijetla i u doslovnom prijevodu znači „red“, a označava obrednu večeru za najveći židovski blagdan Pesah.
Foto: Pixabay.com
Priredio: Dražen Kustura
Tako je nazvana zbog ustaljena reda i simboličkih radnji koje se obavljaju za vrijeme večere, a koje podsjećaju Židove na razdoblje egipatskog ropstva.
Seder večera se blaguje prve noći, a u dijaspori i druge, blagdana Beskvasnih kruhova, a nužna jela za tu večer su: macot, maror, zeroa, beca, alharoset,
karpas i vino. U vremenu kada je u Jeruzalemu postojao Hram, običaj je bio da se na Pesah prinesu dvije žrtve: Korban Pesah (posebna pashalna žrtva) i Korban Hagiga (redovita blagdanska žrtva), a nakon rušenja Hrama postoji pravilo da se na seder stol stave dva pečena ili kuhana jela od kojih jedno predstavlja Korban Pesah i naziva se zeroa, a drugo Korban Hagigu i naziva se beca.
Prema židovskom kalendaru, dan započinje u predvečerje prethodnog, te u skladu s tim seder večera se blaguje zalaskom Sunca 14. dana mjeseca nisana, a sastoji se od 14 dijelova: kadeš – izgovaranje blagdanskog kiduša (kratki blagoslov); urhac – pranje ruku prije blagovanja karpasa; karpas – izgovaranje blagoslova i njegovo blagovanje; jahac – lomljenje macota, magid – pri povijedanje Hagade; rahca – pranje ruku prije blagovanja beskvasnog kruha; moci – izgovaranje redovita blagoslova za blagovanje kruha; maca – izgovaranje posebna
blagoslova pred ispunjenje biblijske zapovijedi o blagovanje kruha na Pashu; blagovanje marora (zelena salata); koreh – blagovanje Hilelovog sendviča koji se sastoji od marora, alharoseta i maca; šulhan oreh – neritualni dio objeda; cafun – blagovanje afikomana; bareh – izgovaranje molitve zahvalnice nakon jela; halel – izgovaranje zaključnih psalama. Seder večera završava tzv. nirca, neobveznom, ali uobičajenom liturgijskom formulom.
Izdvojeno
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=e19387fe4967f4372c1626269e5df7a7)
Suživot
Pon, 02. Svi. 11:28
Podkraj - Tamo gdje se ljudi vraćaju, gdje Boga mole i crkvu vole
U srcu Bosne i Hercegovine, na 15 km sjeverozapadno od Travnika, smjestila se jedna župa, nekada planinska i okovana snjegovima, a danas zajednica jake vjere koja svoje najradosnije dane živi ljeti kada slavi svoju nebesku zaštitnicu – Sv. Anu.
